Zašto se baš sada ponovo otvara priča o novim kartama Bosne i Hercegovine i mogućim teritorijalnim podjelama? Reakcije koje stižu iz regiona pokazuju da mnogi u ovim potezima vide pažljivo osmišljenu političku strategiju, a ne izolovan incident.
Objavljivanje mapa koje prikazuju podjelu Bosne i Hercegovine izazvalo je snažne osude i uznemirenost u javnosti. Posebno su odjeknule poruke iz Zagreba, gdje su predstavljene ideje o novom teritorijalnom preuređenju zemlje, uključujući i priču o trećem entitetu.
Mnogi analitičari upozoravaju da se ovakve teme ne pojavljuju slučajno, niti bez jasnog političkog cilja. U godini kada se očekuju nova politička pregrupisavanja i izborni obračuni, pojedini akteri ponovo posežu za starim narativima koji izazivaju strah, podjele i homogenizaciju biračkog tijela.
Oštre reakcije
Među prvima koji su javno reagovali bio je fra Ivo Marković, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine. On je organizatore zagrebačkog skupa opisao kao ekstremnu desnu opciju povezanu sa snažnim ideološkim i finansijskim krugovima.
– To je presađen utjecaj američkog kršćanskog nacionalizma u Europi, finansijski jako dobro podržan – kazao je fra Marković.
Dodao je da vjeruje kako iza cijelog skupa stoji i politička Hercegovina, odnosno Dragan Čović lično. Time je otvorio pitanje političke pozadine događaja i mogućeg koordinisanog djelovanja.
Fra Marković smatra da Hrvatska zvanično podržava cjelovitost i suverenitet Bosne i Hercegovine, ali da se stvarna politika prema BiH vodi kroz interese Dragana Čovića, što vidi kao ozbiljan promašaj.
Sporna ideja
Govoreći o samoj karti trećeg entiteta, fra Marković je ukazao na osnovnu nelogičnost takve ideje. Prema njegovom stavu, više Hrvata živjelo bi izvan takvog entiteta nego unutar njega.
– To je slomljena ideja. Bili bismo u situaciji da glas jednog Hercegovca vrijedi gotovo deset puta više od glasa Hrvata koji živi u Bosni – kazao je.
Ovakva ocjena dodatno je pojačala raspravu o tome da se priča o trećem entitetu ne vodi zbog stvarnih potreba naroda, već zbog političke kontrole i raspodjele moći.
Religija i politika
Posebnu pažnju izazvalo je i prisustvo kardinala Vinka Puljića na skupu. Fra Marković ocijenio je takav potez neprimjerenim, posebno u vremenu kada se širom Evrope upozorava na opasnost zloupotrebe religije u političke svrhe.
Prema njegovom mišljenju, vjerske institucije ne bi smjele biti korištene za političku mobilizaciju niti za projekte koji produbljuju podjele među narodima.
Upravo zbog toga dio javnosti smatra da ovakvi skupovi šalju poruku povratka retorici iz prošlih decenija, kada su nacionalne i vjerske teme korištene za političke obračune.
Zvono na uzbunu
Snažnu reakciju uputila je i Igmanska inicijativa, koja je izrazila duboku zabrinutost zbog promocije mapa podjele Bosne i Hercegovine u centru Zagreba.
U saopćenju navode da ovakvi akti nisu izolovani incidenti, nego opasne poruke koje prizivaju najmračnije politike prošlosti i ideje crtanja granica koje su region dovele do katastrofalnih posljedica.
Podsjetili su i na događaje iz devedesetih godina, uz ocjenu da se olako zaboravljaju posljedice pokušaja komadanja suverene države. Po njihovom stavu, nacionalistički projekti nisu nestali, već čekaju trenutak političke slabosti da se ponovo aktiviraju.
Regionalna opasnost
Iz Igmanske inicijative upozoravaju da svaki pokušaj rastakanja Bosne i Hercegovine po etničkim linijama ne ostaje samo unutrašnje pitanje BiH. Takav razvoj događaja mogao bi destabilizovati cijeli Zapadni Balkan.
Ističu da Bosna i Hercegovina mora biti funkcionalna država svih svojih građana, sa institucijama koje rade u interesu pojedinca bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost.
Također su pozvali međunarodnu zajednicu, posebno Sjedinjene Američke Države kao tvorca Dejtonskog sporazuma, da oštrije reaguju prema svim akterima koji dovode u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Glas iz Vojvodine
O pozadini poruka iz Zagreba govorio je i Aleksandar Marton, politički analitičar i glasnogovornik LSV-Vojvođani. On smatra da iza cijele priče stoji pokušaj političke mobilizacije birača pred izbore.
– Zvanični Zagreb i koruptivno-kriminalna ekipa koja vodi Hrvate u BIH posegli su za novim crtanjem mapa hrvatskog entiteta u BIH. Cilj je pokušaj mobilizacije što više Hrvata oko Čovića i HDZ BIH pred izbore za 5 meseci, jer je alternativa pet hrvatskih stranaka sve veća pretnja – poručio je Marton.
On tvrdi da bi opozicione hrvatske stranke mogle ozbiljno ugroziti monopol HDZ-a BiH u predstavljanju hrvatskog biračkog tijela, zbog čega se ponovo aktiviraju teme navodne ugroženosti i teritorijalne reorganizacije.
Koordinisana akcija
Na društvenim mrežama dodatno je primijećeno istovremeno plasiranje istih članaka, izjava i mapa, što je kod dijela javnosti otvorilo sumnju u koordinisanu kampanju.
– Definitivno ide programski rad, koordinirano. Naivno je misliti da je ovo sve slučajno – kazao je izvor iz Norveške.
Takve tvrdnje dodatno hrane uvjerenje da iza cijele priče stoji unaprijed pripremljena strategija čiji je cilj oblikovanje političke atmosfere pred važne odluke i izbore.
Otvoreno iz Mostara
Mostarski politički analitičar Faruk Kajtaz smatra da je ključ svih odluka unutar HDZ-a BiH upravo Dragan Čović, te da se važni potezi donose unutar uskog kruga ljudi.
– Čović je početak i kraj svega u HDZ BiH. On suvereno donosi odluke i za to ne treba nikakvu „dozvolu“ iz Zagreba ili od Andreja Plenkovića – kazao je Kajtaz.
Govoreći o Mostaru, ocijenio je da grad godinama ostaje u stanju tihe podjele, dok se istovremeno održavaju politički projekti dugoročnog teritorijalnog preuređenja.
– Ništa nije slučajno, pa ni to da se sve ovo događa baš u vrijeme kada se opet javno širi i zagovara priča o „trećem entitetu“, koga nema bez „Stolnog Mostara“ – kazao je Kajtaz.
Jasne poruke
Bez obzira na različita tumačenja, jedno je sigurno – poruke koje su stigle iz Zagreba izazvale su ozbiljnu zabrinutost i otvorile brojna pitanja o političkim namjerama u regionu.
Za mnoge građane Bosne i Hercegovine ovakve ideje predstavljaju opasno vraćanje u prošlost. Umjesto priče o granicama, entitetima i podjelama, sve više ljudi očekuje razgovor o ekonomiji, pravdi, institucijama i boljem životu.
Rasplet cijele situacije tek slijedi, ali je jasno da ništa nije prošlo nezapaženo.