Da li se iza novih izjava krije stvarna bojazan od velikih političkih odluka? U Republici Srpskoj ponovo su otvorene rasprave nakon tvrdnji da bi odlazeći visoki predstavnik Christian Schmidt mogao povući potez koji bi izazvao snažne reakcije.
Tema državne imovine već dugo je jedno od najosjetljivijih pitanja u Bosni i Hercegovini. Svaka najava mogućeg nametanja zakona ili intervencije međunarodne zajednice izaziva burne političke odgovore, posebno iz Banje Luke.
Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da raspolaže informacijama prema kojima bi Christian Schmidt, po završetku svog mandata, mogao potpisati Zakon o državnoj imovini.
Nova tvrdnja
Minić je povukao paralelu sa ranijim potezima bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, podsjećajući na odluke donesene pred kraj njegovog mandata.
– Valentin Inzko je na Aerodromu potpisao izmjene Zakona, kao što i od Christiana Schmidta očekujemo da, kada bude odlazio, potpiše Zakon o državnoj imovini. Imamo informacije da će to biti. Svaka stvar se dešava na štetu jednog naroda kome mi pripadamo. – rekao je Minić.
Njegove riječi izazvale su pažnju jer dolaze u trenutku kada se pitanje državne imovine ponovo spominje kao jedno od ključnih sporova između domaćih institucija i međunarodnih predstavnika.
Državna imovina već godinama ostaje neriješeno pitanje. Različiti nivoi vlasti imaju suprotstavljene stavove o tome ko raspolaže zemljištem, šumama, rijekama, vojnim lokacijama i drugom imovinom koja je predmet političkih i pravnih sporova.
Bez povlačenja
Govoreći o narednim koracima institucija Republike Srpske, Minić je poručio da pasivnost nije opcija i da će svaka donesena odluka imati odgovor.
– Mi ne možemo sjediti krštenih ruku. Mi nećemo ništa donijeti, što nećemo realizirati. – poručio je Minić.
Ova izjava tumači se kao poruka da vlasti Republike Srpske neće ostati po strani ukoliko dođe do eventualnih odluka visokog predstavnika.
U političkim krugovima već se nagađa kakvi bi potezi mogli uslijediti u slučaju nametanja zakona. Ranije su slične situacije dovodile do blokada institucija, vanrednih sjednica i novih političkih tenzija.
Osjetljivo pitanje
Državna imovina predstavlja jednu od najdužih otvorenih tema u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini. Radi se o pitanju koje direktno zadire u nadležnosti države, entiteta i drugih nivoa vlasti.
Za jedne, rješenje mora biti doneseno na nivou države kako bi se ispunili međunarodni i pravni standardi. Za druge, svaki pokušaj centralizacije doživljava se kao udar na entitetske nadležnosti.
Zbog toga svaka najava mogućeg nametanja odluke proizvodi snažne reakcije i podiže političku temperaturu.
Poređenje sa Inzkom
Minić je u svojoj izjavi podsjetio na potez Valentina Inzka iz završnice njegovog mandata. Bivši visoki predstavnik ostao je upamćen po tome što je pred kraj mandata nametnuo dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida te veličanje ratnih zločinaca.
Ta odluka tada je izazvala oštre reakcije iz Republike Srpske, političke bojkotе i višemjesečne tenzije na državnom nivou.
U javnosti je ostao zabilježen i simboličan detalj da je Inzko na sarajevskom aerodromu prisustvovao ceremoniji obilježavanja godišnjice rada OHR-a neposredno pred odlazak sa funkcije.
Upravo zbog tog iskustva, sadašnje izjave vlasti Republike Srpske pokušavaju ukazati da bi se sličan scenario mogao ponoviti i sa Christianom Schmidtom.
Šta bi značilo nametanje
Ako bi visoki predstavnik zaista donio zakon o državnoj imovini, posljedice bi bile višestruke. Politički odnosi unutar zemlje dodatno bi se zaoštrili, a moguće su i nove institucionalne blokade.
Istovremeno, pitanje provođenja takve odluke otvorilo bi niz pravnih i političkih dilema. Svaka strana insistirala bi na vlastitom tumačenju nadležnosti i ustavnih ovlaštenja.
To je razlog zbog kojeg se ova tema smatra jednom od najtežih za rješavanje u Bosni i Hercegovini.
Bez potvrde
Za sada nema zvanične potvrde da Christian Schmidt planira donijeti takvu odluku pri odlasku s funkcije. Tvrdnje Save Minića ostale su na nivou političke izjave zasnovane na, kako je naveo, informacijama kojima raspolaže.
Ipak, sama mogućnost takvog scenarija bila je dovoljna da izazove novu buru reakcija i dodatnu nervozu u političkim redovima Republike Srpske.
Naredni period mogao bi pokazati da li se radi o realnoj procjeni, političkom pritisku ili pokušaju pripreme javnosti za mogući razvoj događaja.
Jedno je sigurno, pitanje državne imovine i dalje ostaje tema koja u Bosni i Hercegovini izaziva najdublje političke podjele.