Zašto se ponovo otvara priča o novim kartama Bosne i Hercegovine i podjeli zemlje? Upravo to pitanje pokrenulo je veliko interesovanje nakon poruka koje su stigle iz Zagreba, ali i nakon novih političkih procjena o položaju Milorada Dodika i promjenama u regionu.
O aktuelnim odnosima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i širem regionalnom prostoru govorio je politolog i nezavisni analitičar Davor Gjenero. U razgovoru se osvrnuo na temu trećeg entiteta, političke poruke koje dolaze iz susjedstva, te moguće posljedice promjena u Mađarskoj i njihov utjecaj na Beograd i Banju Luku.
Nova stara tema
U Zagrebu je održan skup pod nazivom TradFest, koji su organizovale konzervativne udruge uz podršku međunarodnih partnera. Među njima se spominje i Heritage Foundation, američki konzervativni think tank povezan s krugovima bliskim Donaldu Trumpu.
Na tom događaju predstavljene su ideje o trećem entitetu u Bosni i Hercegovini, kao i karte koje su izazvale pažnju javnosti. U publici su bila i poznata imena, među kojima i kardinal u miru Vinko Puljić.
Gjenero smatra da se povratak ovih tema nije dogodio slučajno, već u politički osjetljivom trenutku.
– Nakon relativno dugog vremena defanzive i hibernacije skupina hrvatskih konzervativnih udruga ponovno je izašla u javnost, sigurno ne slučajno neposredno prije summita inicijative Tri mora u Dubrovniku, na kojem je reafirmirana transatlantska suradnja – rekao je Gjenero.
Prema njegovim riječima, ove grupe u Hrvatskoj nemaju značajniju podršku javnosti, pa teme političkog identiteta pokušavaju graditi kroz pitanja iz susjedne države.
– Hrvatska inačica MAGA pokreta, očito, ne može definirati temu relevantnu za hrvatsko društvo, uz pomoć koje bi definirali svoj društveni mandat, nego tu temu traži u susjednoj državi – rekao je Gjenero.
Treći entitet
Ideja trećeg entiteta godinama izaziva podjele u Bosni i Hercegovini. Jedni je predstavljaju kao model političke ravnopravnosti, dok drugi smatraju da bi takav potez dodatno produbio etničke podjele i destabilizovao državu.
Gjenero podsjeća da je još Vašingtonskim sporazumom jasno stavljeno do znanja da se koncept nekadašnje Herceg-Bosne ne može vratiti kao legitimno rješenje.
– Jasno je da temu „trećeg entiteta”, odnosno ono što se tada nazivalo „Herceg-Bosnom”, nije moguće legitimno vratiti na stol pregovora o unutarnjem uređenju BiH – rekao je Gjenero.
Dodaje da je upravo Vašingtonski sporazum bio jedna od ključnih prekretnica, ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za Hrvatsku, jer je otvorio put zajedničkim vojnim akcijama protiv velikosrpske politike tog vremena.
Poruke iz Zagreba
Posebnu pažnju izazvala je karta trećeg entiteta koja se pojavila u javnosti. Prema njegovom mišljenju, takvi potezi više govore o marginalnim političkim krugovima nego o zvaničnim stavovima Hrvatske.
– Radi se o akteru koji je politički oblikovan unutar institucija bliskih HDZ-u BiH, u Mostaru, a ne o nekome tko pripada nekoj od glavnih struja unutar hrvatskog društva – rekao je Gjenero.
On navodi i da je utjecaj Zagreba na politiku Dragana Čovića i HDZ-a BiH ograničen, te da se to pokazalo i kroz određene političke nesuglasice oko kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Dodikova pozicija
U razgovoru je posebna pažnja posvećena Miloradu Dodiku i njegovim političkim porukama. Gjenero smatra da Dodik pokušava opstati kroz stalne ideološke i nacionalne sukobe, ali da mu prostor za djelovanje postaje sve uži.
– Problem je da nakon presude Suda BiH, kojom je Milorad Dodik smijenjen sa svih javnih funkcija, njegov „narativ”, dakle njegove brbljarije, uopće dopiru do javnosti – rekao je Gjenero.
On tvrdi da Dodik više nema istu političku snagu kao ranije, te da se suočava sa sve težim ekonomskim okolnostima u entitetu Republika Srpska.
– SNSD više nije stranka u pravom smislu riječi, jer visoki predstavnik Christian Schmidt zabranjuje javno financiranje te organizacije, dok god joj je Dodik na čelu – rekao je Gjenero.
Promjene u Mađarskoj
Veliki dio razgovora odnosio se i na političke promjene u Mađarskoj. Nakon pada Viktora Orbana, kako tvrdi Gjenero, mnogi regionalni politički saveznici Budimpešte ulaze u neizvjesan period.
– Naravno da imaju razloga za brigu – rekao je Gjenero, govoreći o Dodiku i Aleksandru Vučiću.
On smatra da bi prestanak finansijske podrške iz Budimpešte mogao predstavljati ozbiljan problem za vlasti u Banjoj Luci, posebno u trenutku kada je zaduživanje sve skuplje.
Dodaje i da ostaje otvoreno pitanje budućih odnosa Mađarske i Rusije, što može direktno utjecati na energetsku poziciju Srbije, ali i šireg regiona.
Šta slijedi
Nova politička pregrupisavanja u Evropi mogla bi se osjetiti i na Balkanu. Ako dođe do promjena savezništava, mnogi politički projekti koji su godinama djelovali stabilno mogli bi se naći pod pritiskom.
U tom kontekstu, priča o trećem entitetu, nove karte Bosne i Hercegovine i poruke iz Zagreba ne djeluju kao slučajni potezi. Naprotiv, sve više liče na pokušaj otvaranja starih pitanja u novim okolnostima.
Za Milorada Dodika to bi moglo značiti ulazak u politički period pun neizvjesnosti, u kojem više neće imati oslonac kakav je ranije imao.