Može li jedna politička inicijativa promijeniti način na koji Bosna i Hercegovina bude percipirana u međunarodnim krugovima? Upravo o tome govorio je Željko Komšić, otkrivajući detalje koji su do sada bili poznati samo uskom krugu ljudi.
Gostujući u programu BHRT-a, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iznio je niz tvrdnji o političkim potezima unutar samog vrha države, ali i o utjecajima koji dolaze izvan njenih granica.
Sporni prijedlog
Komšić je posebno govorio o prijedlogu koji je izazvao veliku pažnju unutar Predsjedništva, a koji se odnosio na Donalda Trumpa.
– Željka Cvijanović izašla s prijedlogom da Donalda Trumpa predložimo za Nobelovu nagradu. U tom trenutku mogli ste to odbiti i svrstati se na stranu onih koji se odupiru ili su protivnici američke administracije. Pa u američkoj administraciji predsjednik je sve, on je glava i sve od njega počinje i sve tu završava, što se da vidjeti i po svem ovo što završava sad u svijetu. – rekao je Željko Komšić.
Prema njegovim riječima, takav prijedlog nije bio samo formalne prirode, već je nosio i šire političke implikacije koje bi mogle utjecati na percepciju Bosne i Hercegovine.
– Ona je željela Sarajevo da prikaže kao protivnika Donalda Trumpa, pogotovo jer su tad krenuli tu jaku kampanju, odnosno finansiranje, to lobiranje. U Washingtonu počelo je daje rezultate u institucijama, u Washingtonu, State Departmentu i na drugim bitnim, zvanično bitnim i nezvanično još bitnijim mjestima, kada je riječ o kreiranju politike u Washingtonu. – rekao je Željko Komšić.
Energetski projekti
U razgovoru se dotakao i pitanja Južne plinske interkonekcije, projekta koji je već duže vrijeme u fokusu javnosti i političkih rasprava.
– Dakle, ovdje su Amerikanci iskoristili svoj utjecaj i u Zagrebu, i u Sarajevu, i u mostaru, i u Banjoj Luci, da se taj posao završi brzo. Ja moram reći da su u svemu tome su bili vrlo korektni. Dakle, sve ono što je izazvalo posljedično u našoj javnosti, poput onog zakona koji je ustojen u Federalnom parlamentu, nije bio zahtjev američke strane. – rekao je Željko Komšić.
Prema njegovim riječima, određene odluke koje su izazvale kontroverze nisu bile rezultat međunarodnog pritiska, već domaćih političkih rješenja.
– To su naši mudraci na taj način oblikovali zakon koji ima mnogo rupa. Amerikanci to nije tražili. Pogotovo nisu tražili da u zakonu stoji ime firme koja će graditi Južnu interkonekciju. To su ugradili federalni ministar i federalna vlada. – rekao je Željko Komšić.
Naglasio je i da nije bilo direktnih pritisaka tokom pregovora, već da su kontakti bili profesionalni i zasnovani na međusobnom uvažavanju.
– Nije bilo tu nekog pritiska da vi sad nešto morate pa da osjetite da će biti neki posljedica ako to odbijete. Ali taj angažman koji je bio, moje iskustvo iz kontakta sa tim ljudima, jeste bio prije svega pristojan i razložan. – rekao je Željko Komšić.
Rezultat tih aktivnosti bio je konkretan sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji predstavlja važan korak u energetskom povezivanju regiona.
Treći entitet
Komšić se osvrnuo i na temu koja se sve češće pojavljuje u političkom prostoru, ideju o trećem entitetu. Prema njegovim riječima, takve inicijative nisu nove i već duže vrijeme su prisutne u regionalnim političkim krugovima.
Istakao je da ga karte i prijedlozi koji dolaze iz Zagreba ne iznenađuju, jer se radi o politici koja ima kontinuitet i koja se povremeno intenzivira kroz različite oblike političkog djelovanja.
Također je upozorio da će aktivnosti lobiranja na međunarodnom planu biti nastavljene i u narednom periodu, bez obzira na političke cikluse unutar Bosne i Hercegovine.
Međunarodni pritisci
Posebno je naglasio da se određene inicijative ne zaustavljaju na regionalnom nivou, već da uključuju i šire međunarodne aktere, uključujući države članice Evropske unije.
Prema njegovom mišljenju, moguće je očekivati dodatne pritiske i pokušaje utjecaja na unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine, ali konačne odluke ipak ostaju u rukama domaćih političkih predstavnika.
Komšić je poručio da o budućnosti države neće odlučivati vanjski centri moći, već politički akteri unutar Bosne i Hercegovine, što smatra ključnim principom njenog suvereniteta.
Šira poruka
Njegove izjave otvorile su niz pitanja o načinu na koji se vode politički procesi, kako unutar zemlje, tako i u odnosima sa međunarodnim partnerima. Posebno se ističe pitanje balansa između domaćih odluka i vanjskih utjecaja, koji su neizbježni u savremenim političkim odnosima.
Istovremeno, teme poput energetskih projekata, međunarodnih savezništava i ustavnih promjena pokazuju koliko su politički procesi međusobno povezani i koliko svaka odluka može imati dugoročne posljedice.
U takvom ambijentu, svaka izjava iz vrha vlasti dobija dodatnu težinu, jer ne odražava samo pojedinačni stav, već često ukazuje na šire političke procese koji oblikuju budućnost Bosne i Hercegovine.
Pogledajte prilog: