U jeku političkih napetosti u regionu, jedna konferencija u Zagrebu izazvala je burne reakcije i otvorila niz pitanja o budućnosti Bosne i Hercegovine. Događaj koji je okupio niz kontroverznih govornika pretvorio se u platformu za ideje koje su mnogi ocijenili kao krajnje opasne i destabilizirajuće.
Tokom dvodnevnog skupa poznatog kao Tradfest, organizovanog od strane konzervativnih organizacija Ordo Iuris i Vigilare, uz podršku međunarodnih partnera, otvoreno su iznesene teze o potrebi stvaranja trećeg, hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Ideja koja već godinama kruži političkim krugovima sada je dobila novu dimenziju kroz javne nastupe i direktne poruke učesnika.
Reakcije i tišina
Dok su politički predstavnici iz Bosne i Hercegovine oštro reagovali na ove poruke, upozoravajući da se radi o udaru na ustavni poredak zemlje, zvanični Zagreb je reagovao znatno suzdržanije. Iako su pojedini predstavnici vlasti i opozicije prisustvovali skupu, njihovi komentari nakon događaja bili su oprezni i umjereni.
– Ne znači da se slažemo sa svime što je izrečeno na ovom događaju – rekao je Penava.
– Ne znači da se slažemo sa svime što je izrečeno na ovom događaju – rekao je Knežević.
– Ne znači da se slažemo sa svime što je izrečeno na ovom događaju – rekao je Grmoja.
Uprkos tim izjavama, prisustvo političara dalo je dodatni legitimitet skupu na kojem su izneseni stavovi koji idu daleko izvan uobičajenog političkog diskursa.
Ideološki okvir
Konferencija je bila obilježena snažnim ideološkim porukama koje su kritikovale liberalnu demokratiju, ljudska prava i savremene društvene vrijednosti. Govornici su otvoreno zagovarali povratak religijski utemeljenih društvenih modela, uz oštre kritike prema migrantima, manjinskim zajednicama i političkom pluralizmu.
U takvom ambijentu predstavljena je i ideja o preuređenju Bosne i Hercegovine kroz formiranje tri entiteta, što su pojedini učesnici pokušali opravdati političkom nefunkcionalnošću i navodnom diskriminacijom.
Tri razloga
Memorandum o tri entiteta predstavio je Ivan Pepić, koji je naveo nekoliko ključnih razloga za njegovu realizaciju. Među njima su politička blokada, neuspjeh izgradnje zajedničkog identiteta i, kako tvrdi, kontinuirana diskriminacija Hrvata u BiH.
– Tadašnje muslimansko političko vodstvo ih je svesrdno primalo. Izvješća o zločinima nad Hrvatima opisivala su njihovu brutalnost, masovna ubojstva, sakaćenja i odrubljivanja glava, prije nego što se to događalo u Islamskoj državi – rekao je.
Ovakve izjave dodatno su pojačale kontroverze, jer su mnogi ocijenili da se radi o jednostranom i zapaljivom tumačenju ratnih događaja.
Širenje narativa
Profesor Boris Havel dodatno je proširio ovu argumentaciju, tvrdeći da bi formiranje hrvatskog entiteta bilo važno i zbog navodne prijetnje Evropi od ideologije Muslimanskog bratstva.
– Podrazumijeva se, ono što je svakome jasno, da bi preustroj prema konstitutivnosti Hrvata polučio odsijecanje hrvatskih krajeva od sfere utjecaja Muslimanskog bratstva. Već je to velika korist – rekao je.
Njegove tvrdnje izazvale su posebnu pažnju zbog direktnog povezivanja političkih procesa u BiH sa širim globalnim ideološkim sukobima.
Radikalni tonovi
Jedan od najkontroverznijih govora održao je američki historičar Raymond Ibrahim, koji je iznio niz tvrdnji o historijskom sukobu između islama i kršćanstva, koristeći izuzetno oštru retoriku.
– On je bičevao ljude i bacao stolove. Postoji vrijeme za rat i vrijeme za mir, kako i Biblija uči – rekao je.
– To je priča o islamu i zapadu. Jedan je bio nasilan i osvajački, a drugi se branio i na koncu trijumfirao – rekao je.
– Mnogi od njih sa sobom donose mentalitet koji kaže, ti si nevjernik, postojiš da meni služiš, da pljačkam i silujem i radim što god hoću. To se upravo dešava – rekao je.
Njegove izjave su među najoštrijima koje su se mogle čuti na skupu, a mnogi su ih ocijenili kao govor mržnje bez presedana.
Međunarodni utjecaj
Na konferenciji su učestvovali i predstavnici Fondacije Heritage, utjecajnog američkog think-tanka koji ima bliske veze sa političkim strukturama u Sjedinjenim Američkim Državama. Njihovo prisustvo dodatno je naglasilo međunarodnu dimenziju cijele priče.
James Carafano, koji je govorio u ime organizacije, pokušao je ublažiti percepciju da se radi o zvaničnoj politici američke administracije.
– Trump pita zašto imate otvorene granice i neograničenu imigraciju. Zašto imate neodržive sisteme socijalne države koji će uništiti vaše društvo, kulturu i slobodu, vašu javnu sigurnost, ekonomiju? Zašto imate energetske politike koje vam nikada neće osigurati priuštivu energiju? On želi uspješnu Evropu, i on je iskren kada kaže da to danas nije slučaj – rekao je.
– Mislim da se američka administracija neće založiti za ukinuće pozicije Visokog međunarodnog predstavnika u BiH – rekao je.
Njegove poruke ukazale su na to da, iako postoji interes za promjene u regionu, konkretni potezi još uvijek nisu jasno definisani.
Političke implikacije
Cijeli događaj otvorio je pitanje koliko su ove ideje zaista prisutne u političkim strukturama i da li predstavljaju izolovane stavove ili dio šire strategije. Posebnu pažnju izazvala je činjenica da se ideja o trećem entitetu sve češće povezuje sa međunarodnim interesima, uključujući energetske projekte i geopolitičke kalkulacije.
– Uostalom, nije me briga što ćeš napisati o meni. Ne možete nam naštetiti. Globalni konzervativizam je u usponu. Kontroliramo SAD i rastemo po svijetu. Naposljetku, desnica će kontrolirati i Hrvatsku – rekao je Brown.
Ova izjava dodatno je podigla tenzije i otvorila raspravu o stvarnim ciljevima i ambicijama organizatora i učesnika skupa.
Širi kontekst
U pozadini cijele priče nalazi se i ekonomski interes, posebno u kontekstu energetskih projekata i strateškog pozicioniranja Balkana. Bosna i Hercegovina, kao važna karika u regionalnim planovima, sve češće se nalazi u fokusu međunarodnih aktera.
Iako ideja o trećem entitetu za sada djeluje teško ostvarivo, jasno je da ona ne nestaje iz političkog diskursa. Naprotiv, ovakvi događaji pokazuju da se ona aktivno promovira i razmatra, što dodatno komplikuje već složenu političku situaciju u regionu.
Razvoj situacije u narednom periodu pokazat će da li će ove ideje ostati na nivou retorike ili će dobiti konkretnije političke obrise.