Šta se zaista dešava iza kulisa međunarodne politike u Bosni i Hercegovini? Izjava članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović ponovo je otvorila niz pitanja o ulozi i djelovanju visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Govoreći o aktuelnoj situaciji, Cvijanović je iznijela tvrdnju da Schmidt više nema aktivnu ulogu u BiH, te da je takva odluka rezultat naloga koji mu je, kako tvrdi, upućen izvan zemlje.
– Christian Schmidt više ne djeluje u BiH jer je dobio naređenje da to ne smije – rekla je Cvijanović.
Ova izjava dodatno je produbila rasprave o ulozi OHR-a i međunarodne zajednice u političkom životu Bosne i Hercegovine, posebno u kontekstu odnosa između domaćih institucija i stranih predstavnika.
Uloga OHR-a
Cvijanović je naglasila da se fokus ne bi trebao zadržati na jednoj osobi, već na cjelokupnom sistemu međunarodne supervizije u BiH. Prema njenim riječima, potrebno je otvoriti pitanje stvarne uloge OHR-a i posljedica njegovog djelovanja.
– Mi treba da uđemo u fazu šta uopšte uraditi sa OHR-om, a ne personalno sa Schmidtom, BiH je već nanesena šteta – rekla je.
U tom kontekstu, ukazala je na potrebu da se najprije identifikuju, kako tvrdi, negativni efekti rada ove institucije, prije nego što se krene u eventualne promjene.
– U BiH mora postojati volja da se prvo identifikuje šteta koju je nanio OHR i Schmidt, pa tek onda volja da se stanje popravi. U Republici Srpskoj postoji volja da se stvari popravljaju – rekla je.
Oštre kritike
U nastavku izlaganja, Cvijanović je iznijela niz kritika na račun međunarodne supervizije, tvrdeći da je prvobitna uloga OHR-a značajno izmijenjena.
– Od međunarodne supervizije benignog karaktera u BiH napravljeno je “čudovište” koje se obračunava sa demokratijom i voljom naroda – rekla je.
Posebno se osvrnula na, kako tvrdi, zloupotrebe u funkcionisanju pravosudnog i institucionalnog sistema.
– OHR zloupotrebljava pravosuđe u BiH, institucionalni sistem i novac poreskih obveznika – rekla je.
Pitanja o novcu
Jedan od ključnih dijelova njenog obraćanja odnosio se na finansijske tokove i konkretne odluke koje su, prema njenim riječima, izazvale sumnje.
– Treba Schmidta pitati kome je uplaćen novac za `Viaduct`. Vlada Republike Srpske je zaustavila tu priču. Morao je neko reći da su računi u redu. Ne sjećam se da je ministar finansija, koji je iz Republike Srpske, rekao da su u redu. Ko je potpisao umjesto njega? Ko je omogućio da se potpiše? Ko je naredio da se te pare prebace? Pa, Christian Schmidt – rekla je.
Ove tvrdnje dodatno su otvorile pitanja o transparentnosti i odgovornosti u donošenju odluka koje imaju finansijske posljedice.
Šta nakon Schmidta
Govoreći o budućnosti, Cvijanović je istakla da pitanje nije vezano isključivo za pojedinca, već za sistem koji, prema njenim riječima, zahtijeva ozbiljne promjene.
– Može se nered počistiti kada svi u BiH budu u saglasnosti da se taj nered počisti. Da bi se nered počistio, on prvo mora biti identifikovan. Mora da se vide sve nakaradne stvari u okviru pravnog i političkog i ustavnog sistema – rekla je.
U njenom izlaganju naglašena je potreba za unutrašnjim dogovorom među političkim akterima u zemlji, bez oslanjanja na vanjske intervencije.
Dejton i uređenje
Cvijanović se osvrnula i na Dejtonski mirovni sporazum, naglašavajući njegovu osnovnu strukturu i principe na kojima počiva.
– Dejton je decentralizacija, da možete da imate zajedničke funkcije važna je konstitutivnost naroda – rekla je.
Istakla je da, prema njenom mišljenju, Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati kao centralizirana država, te da je postojeći ustavni okvir temelj političkog sistema.
Evropski put
U kontekstu evropskih integracija, Cvijanović je izrazila stav da je Evropska unija propustila određene prilike kada je riječ o Bosni i Hercegovini.
– EU je propustila nekoliko dobrih prilika kada je riječ o BiH – rekla je.
Dodala je i da očekuje promjene unutar same Unije, koje bi mogle otvoriti prostor za drugačiji pristup zemljama koje teže članstvu.
– Vjerujem da će se i EU morati mijenjati i naći način da uključi i druge države koje su sada samo pretendenti na članstvo – rekla je.
Energetski projekti
Na kraju, osvrnula se i na infrastrukturne i energetske projekte, naglašavajući njihov značaj za cijelu zemlju.
– Čudom su se čudili sada kada je realizovan projekta oko Južne interkonekcije. Kako to da ide tako brzo. Biće tu još interkonekcija i sjevernih i istočnih. Treba pričati građanima da razumiju, iako se realizuje u Federaciji BiH, zašto je važno i za nas. Otvara mogućnosti za neke druge stvari ranije planirane i za neke nove – rekla je.
Ove poruke ukazuju na to da, uprkos političkim nesuglasicama, određeni projekti imaju širi značaj i potencijal za povezivanje različitih dijelova zemlje.
Otvorena pitanja
Izjave Željke Cvijanović ponovo su pokrenule raspravu o odnosu domaćih institucija i međunarodne zajednice, ali i o pravcu u kojem se Bosna i Hercegovina kreće.
Dok jedni smatraju da je međunarodna supervizija i dalje potrebna, drugi insistiraju na većoj samostalnosti i redefinisanju postojećih mehanizama.
U takvom ambijentu, jasno je da će pitanja uloge OHR-a, političkog uređenja i evropskog puta ostati u fokusu javnosti i u narednom periodu.