Koliko su institucije zaista spremne da zaštite žene od nasilja i da li postojeći sistem može odgovoriti na sve izazove? Ovo pitanje ponovo je otvoreno nakon inicijative koja traži konkretne mjere i jasnu odgovornost nadležnih organa.
Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković uputio je Narodnoj skupštini Republike Srpske formalnu inicijativu za usvajanje Deklaracije o suzbijanju nasilja nad ženama. Riječ je o dokumentu koji predviđa niz konkretnih mjera, definisane rokove i obavezu osiguranja posebnih budžetskih sredstava za njihovu realizaciju.
Nova inicijativa
Za razliku od ranijih akata koji su često ostajali na nivou opštih preporuka, ovaj prijedlog donosi precizne mehanizme provođenja. Poseban akcenat stavljen je na uvođenje odgovornosti institucija i praćenje rezultata na terenu.
Predviđeno je formiranje posebnog skupštinskog tijela koje bi imalo zadatak da nadzire implementaciju mjera, ali i da redovno obavještava javnost o napretku. Time se uvodi model koji bi prvi put omogućio jasnu procjenu učinka donesenih odluka.
Stanje na terenu
Duraković je ukazao na niz problema u postojećem sistemu zaštite, ističući da zakonski okvir ne prepoznaje sve oblike nasilja sa kojima se žene suočavaju. Posebno je naglasio nedostatke kada je riječ o psihološkom, ekonomskom i digitalnom nasilju.
– Institucije u entitetu Republika Srpska danas ne pružaju adekvatnu zaštitu ženama. Postojeći zakoni ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri psihološko, ekonomsko i digitalno nasilje. Mreža sigurnih kuća je ispod međunarodnih standarda definisanih Istanbulska konvencija, dok centri za socijalni rad nemaju kapacitete ni sredstva da odgovore na stvarne potrebe žrtava. Istovremeno, prema procjenama UN Women, nasilje nad ženama ima ogromnu ekonomsku cijenu, riječ je o stotinama miliona konvertibilnih maraka godišnje, dok se prevencija finansira simbolično – rekao je Ćamil Duraković.
Ove ocjene dodatno ukazuju na potrebu sistemskih promjena, ali i na važnost usklađivanja domaćih politika sa međunarodnim standardima.
Konkretne mjere
Predložena deklaracija sadrži niz konkretnih rješenja koja bi trebala unaprijediti zaštitu žrtava. Među ključnim prijedlozima nalazi se proširenje definicije nasilja kako bi obuhvatila i oblike koji su do sada bili nedovoljno prepoznati.
Također se predviđa uvođenje strožijih kazni za počinioce, kao i posebno tretiranje slučajeva u kojima je nasilje počinjeno u prisustvu djece. Ovakav pristup ima za cilj dodatno zaštititi najranjivije kategorije društva.
Jedan od važnih elemenata odnosi se i na stabilno finansiranje sistema podrške, uključujući sigurnu mrežu skloništa, besplatnu pravnu pomoć i kontinuiranu psihosocijalnu podršku žrtvama.
Institucionalni odgovor
Inicijativa također predviđa uspostavljanje centralnog registra slučajeva nasilja, koji bi omogućio bolju koordinaciju između nadležnih institucija. Osim toga, planirano je formiranje specijalizovanih istražnih timova unutar Ministarstva unutrašnjih poslova.
Poseban fokus stavljen je na edukaciju i obuku profesionalaca koji dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja. To uključuje policiju, tužilaštva, pravosuđe, ali i zaposlene u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama.
– Zaštita žrtava mora biti brza, efikasna i bez izuzetaka. Zato tražimo obaveznu procjenu rizika u svakom prijavljenom slučaju, hitne mjere zaštite i dosljednu primjenu zabrane prilaska. Također, neophodno je uvesti obaveznu prijavu nasilja za profesionalce u zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, kao i sistemsko obrazovanje o prevenciji nasilja u školama – rekao je Ćamil Duraković.
Politička odgovornost
Duraković je posebno naglasio da se pitanje nasilja nad ženama ne može rješavati parcijalno niti prepuštati pojedincima. Prema njegovim riječima, potrebna je jasna institucionalna i politička odgovornost.
– Ovo nije još jedna deklaracija koja će završiti u ladicama. Ovo je test političke volje i odgovornosti. Svako ko odbije da podrži ove mjere preuzima direktnu odgovornost za nastavak nasilja i nesigurnost žena u Republici Srpskoj. Vrijeme je za konkretne poteze, a ne za prazne riječi – rekao je Ćamil Duraković.
Ova poruka dodatno naglašava ozbiljnost inicijative i stavlja fokus na odluke koje će uslijediti u parlamentu.
Dalji koraci
Prema proceduri, inicijativa će biti upućena nadležnim skupštinskim odborima, nakon čega se očekuje njeno razmatranje na plenarnoj sjednici. Upravo taj proces će pokazati koliko postoji političke volje da se predložene mjere zaista usvoje.
Ishod rasprave mogao bi imati značajan utjecaj na budući pristup borbi protiv nasilja nad ženama u Republici Srpskoj. Ukoliko prijedlog dobije podršku, to bi predstavljalo važan korak ka jačanju institucionalne zaštite i unapređenju sistema podrške žrtvama.
U suprotnom, pitanje efikasnosti postojećih mehanizama ostaje otvoreno, zajedno sa izazovima koji i dalje opterećuju ovu oblast.