Može li Bosna i Hercegovina ostati potpuno izvan procesa koji mijenjaju svijet dok druge države regiona ubrzano grade svoje mjesto u novom globalnom poretku? Upravo na to upozorili su gosti emisije „Plenum“, poručujući da se vrijeme za čekanje i beskrajne političke rasprave polako bliži kraju.
Razgovor o evropskom putu Bosne i Hercegovine prerastao je u mnogo širu priču o ekonomiji, sigurnosti, digitalnim granicama i budućnosti društva. U fokusu su bile poruke da Evropska unija više ne želi slušati opravdanja, ali i upozorenja da bi pasivnost mogla imati ozbiljne posljedice po građane i državu.
Gosti emisije bili su pomoćnica direktorice Direkcije za evropske integracije Darija Ramljak, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo i ekonomista te bivši diplomata Draško Aćimović. Svako od njih iznio je različit pogled na stanje u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi, ali zajednička poruka bila je da zemlja više nema luksuz da gubi vrijeme.
Evropski put
Darija Ramljak istakla je da evropske integracije nisu pitanje izbora nego realne potrebe Bosne i Hercegovine. Prema njenim riječima, država nema dovoljno ekonomskih i institucionalnih kapaciteta da bi mogla ostati izolovana od evropskih procesa.
– Htjeli, ne htjeli. Nismo dovoljno bogati kao Norveška, Švicarska da možemo izostati iz tih integracija. Nemamo resurse tog tipa da sebi to možemo dozvoliti – rekla je Ramljak.
Govoreći o raspoloženju građana, navela je rezultate istraživanja javnog mnijenja prema kojem gotovo 70 posto građana podržava ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Međutim, upozorila je da taj put neće biti jednostavan i da zemlju čekaju duboke reforme.
– Pred nama su sada korijenite reforme koje, i u nekim drugim, jednostavnijim zemljama nego što je Bosna i Hercegovina, ne prolaze tako jednostavno – rekla je Ramljak.
Posebno je naglasila važnost Programa integriranja, dokumenta koji predstavlja pregled svih obaveza Bosne i Hercegovine na evropskom putu. Bez tog dokumenta država ne može ozbiljno ući u naredne faze pregovora sa Evropskom unijom.
– Taj dokument sada na neki način visi u jednom političkom vakumu, zbog nekoliko neriješenih političkih problema u tom dokumentu – rekla je Ramljak.
Prema njenim riječima, problem je prije svega političke prirode i odnosi se na način provođenja određenih odluka i presuda unutar sistema Bosne i Hercegovine.
Ona smatra da Evropska unija ipak pokušava pronaći načine da pomogne Bosni i Hercegovini, čak i kada država ne uspijeva ispuniti sve uvjete potrebne za napredak.
– Moram priznati da i Brisel prilikom postavljanja uvjeta, s vremena na vrijeme, napravi neki otklon od tih uvjeta – ne bi li nas propustio negdje dalje. Tako da i oni smišljaju kako nam pomoći – rekla je Ramljak.
SEPA i benefiti
Ramljak je posebno naglasila da Bosna i Hercegovina može koristiti određene benefite evropskog sistema i prije punopravnog članstva. Kao primjer navela je SEPA sistem koji omogućava brže i jednostavnije finansijske transakcije.
– Sve zemlje regiona su već uspjele ući u SEPA-u i vršiti transakcije ‘in real time’ bez dodatnih naknada – rekla je Ramljak.
Istakla je da se takve mogućnosti ne koriste dovoljno i da Bosna i Hercegovina često kasni čak i u oblastima gdje postoje konkretne koristi za građane i privredu.
Novi pristup EU
Haris Plakalo smatra da su globalne krize promijenile način na koji Evropska unija gleda na Zapadni Balkan. Pandemija i rat u Ukrajini dodatno su ubrzali potrebu za stabilnijim i sigurnijim regionom.
– Rat između Rusije i Ukrajine dodatno je alarmirao evropsku administraciju i probudio je kada je u pitanju prostor Zapadnog Balkana – rekao je Plakalo.
Prema njegovim riječima, Brisel više nema strpljenja za političke sukobe bez konkretnih rezultata.
– Evropska unija više ne želi izgovore, već traži konkretne rezultate, i zbog toga stojimo u mjestu – rekao je Plakalo.
On smatra da ključni problem nije samo u institucijama nego u političkoj volji lidera u Bosni i Hercegovini.
– Očigledno je da u političkim centrima poput Sarajeva, Banje Luke i Mostara ne postoji istinska volja za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, jer rezultati to pokazuju – rekao je Plakalo.
Govoreći o reformama, posebno je izdvojio pravosuđe kao jednu od najvećih prepreka evropskom putu Bosne i Hercegovine.
– Pravosuđe i pravosudni zakoni ostaju jedan od ključnih izazova – rekao je Plakalo.
Podsjetio je i na iskustva drugih država koje su morale provesti teške reforme prije ozbiljnijeg približavanja Evropskoj uniji.
– Albanija je imala ozbiljne probleme s popunjavanjem Ustavnog suda i političkom kontrolom, ali ih je riješila i nastavila napredovati – rekao je Plakalo.
Dodao je da Evropska unija ne želi ponavljati greške iz prošlosti i zbog toga sada mnogo pažljivije prati reforme u zemljama kandidatima.
– Evropska unija ne želi ponavljati greške iz prošlosti, poput slučaja Mađarske, gdje određene reforme nisu bile u potpunosti provedene prije članstva – rekao je Plakalo.
Digitalne granice
Najdramatičnije poruke u emisiji iznio je Draško Aćimović koji smatra da se svijet već nalazi u potpuno novoj fazi razvoja. Prema njegovim riječima, više se ne vodi borba za klasične teritorije nego za tehnološku i digitalnu dominaciju.
– Svijet je ušao u novu operativnu fazu stvaranja novog svjetskog poretka. To nije nešto što dolazi – mi smo već u toj fazi – rekao je Aćimović.
On upozorava da Bosna i Hercegovina gotovo da ne učestvuje u razgovorima o ključnim tehnološkim procesima koji će oblikovati budućnost.
– Stvara se novi globalni sto, kroz vještačku inteligenciju, digitalni novac i tehnološke promjene. Ili ćemo biti za tim stolom ili ćemo ostati samo konzumenti tih procesa – rekao je Aćimović.
Posebno je upozorio da se koncept granica mijenja i da države koje ne prate tehnološke procese rizikuju ozbiljno zaostajanje.
– Više se ne radi o geografskim granicama, već o digitalnim granicama koje definišu novi svijet – rekao je Aćimović.
Govoreći o regionu, naveo je da Srbija i Hrvatska već razvijaju ozbiljne projekte povezane sa vještačkom inteligencijom i savremenim tehnologijama, dok Bosna i Hercegovina gotovo da ne učestvuje u takvim procesima.
– Srbija razvija napredne centre za vještačku inteligenciju, dok se u Hrvatskoj planiraju veliki projekti u toj oblasti. Te zemlje se već pripremaju za novi globalni trenutak, dok Bosna i Hercegovina o tome gotovo i ne razgovara – rekao je Aćimović.
Politička anestezija
Aćimović smatra da građani nisu dovoljno svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj se država nalazi. Kako kaže, društvo se nalazi u svojevrsnoj političkoj anesteziji.
– Građani nisu u potpunosti svjesni situacije jer postoji svojevrsna politička anestezija društva – rekao je Aćimović.
Upozorio je na zatvaranje industrije, odlazak investicija i rast sigurnosnih problema, tvrdeći da su to posljedice neuključivanja u moderne procese.
– Vidimo zatvaranje industrije, gubitak radnih mjesta i niz sigurnosnih problema. To nisu slučajne stvari, već posljedica neuključivanja u savremene procese – rekao je Aćimović.
Posebno je naglasio pitanje cyber sigurnosti koje, prema njegovim riječima, postaje jedna od najvažnijih tema modernog društva.
– Bezbjednost je ključna tema današnjice, posebno cyber sigurnost, a Bosna i Hercegovina nije adekvatno uključena u te sisteme – rekao je Aćimović.
On smatra da dio političkih struktura ne pokazuje interes za ozbiljno uključivanje u moderne evropske i tehnološke procese.
– Određenim političkim akterima očigledno ne odgovara uključivanje u te procese, ali to više nije ni najvažnije pitanje, moramo gledati naprijed – rekao je Aćimović.
Govoreći o ekonomiji, upozorio je da bez stranih investicija nema ozbiljnog razvoja i da Bosna i Hercegovina već osjeća posljedice dugogodišnjeg zastoja.
– Strane investicije praktično ne postoje, a bez njih nema ozbiljnog ekonomskog razvoja – rekao je Aćimović.
Na kraju je poslao poruku da više nema prostora za odgađanje ključnih odluka.
– Ako se ne uključimo na vrijeme u ključne procese, situacija će biti još gora. Ovo je već operativna faza i nema više prostora za odgađanje – rekao je Aćimović.
Pogledajte PRILOG!