Može li Bosna i Hercegovina ostati bez visokog predstavnika i Bonskih ovlasti koje su decenijama bile jedan od ključnih mehanizama međunarodne zajednice? Upravo to pitanje otvorilo se nakon tvrdnji da Christian Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika, dok Milorad Dodik poručuje da je riječ o političkom procesu koji je dugo pripreman.
Najava odlaska Christiana Schmidta izazvala je snažne reakcije u političkim krugovima širom Bosne i Hercegovine, ali i regiona. Posebnu pažnju privukle su Dodikove ranije izjave u kojima je tvrdio da postoji dogovor s administracijom Donalda Trumpa i da će Schmidt biti uklonjen iz političke priče u BiH.
Najava koja je odjeknula
Prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, Christian Schmidt navodno je najavio odlazak s funkcije visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu. Pojedini mediji tvrde da je riječ o rezultatu pritiska iz nove američke administracije.
Ova tema odmah je otvorila brojna pitanja o budućnosti OHR-a, Bonskih ovlasti i ukupne uloge međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Milorad Dodik još ranije je tvrdio da postoje određeni politički dogovori koji uključuju i odlazak Schmidta. Još u oktobru prošle godine izjavio je da vlasti Republike Srpske imaju kontakte i aranžmane s novom američkom administracijom.
– Mi smo imali određene aranžmane, dogovore, dogovora se držimo i mi ćemo to nastaviti da radimo – kazao je Dodik.
Njegove izjave tada su izazvale brojne reakcije jer je otvoreno govorio o međunarodnim političkim razgovorima koji bi mogli promijeniti odnose snaga u Bosni i Hercegovini.
Promjena odnosa
Dodik je tvrdio da Republika Srpska danas ima mnogo bolji međunarodni položaj nego ranije i da se više ne nalazi pod pritiskom koji je postojao tokom administracije Joea Bidena.
– RS danas, za razliku od prije devet mjeseci, ima sasvim drugačiji međunarodni položaj, koji garantuje da ćemo moći da kao sagovornici rješavamo probleme – rekao je Dodik.
Posebno je naglasio da vlasti Republike Srpske sada imaju direktnu komunikaciju s ljudima koje smatra važnim u novoj američkoj administraciji.
– Možda nećemo moći sve da dobijemo, ali ćemo svakako moći da budemo za stolom. I nismo izvan stola, kako su to radili Bidenova administracija, Murphy, Schmidt. Oni su u autu, mi nismo u autu. Ovo što radimo je rezultat razgovora koji smo imali sa kompetentnim ljudima – kazao je Dodik.
Takve izjave dodatno su pojačale političke rasprave o tome da li dolazi do promjene odnosa između Republike Srpske i dijela američke administracije.
Saradnja sa SAD
Predsjednik SNSD-a više puta je naglasio da želi poboljšati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz zadržavanje bliske saradnje s Rusijom.
– Mi sarađujemo sa njima i komuniciramo sa njima – rekao je Dodik.
Njegove poruke dolaze u trenutku kada se sve više govori o novim geopolitičkim odnosima i drugačijem pristupu Balkanu nakon političkih promjena u Washingtonu.
Analitičari smatraju da Dodik ovakvim izjavama pokušava pokazati kako Republika Srpska više nije izolovana u međunarodnim odnosima, nego da ima otvorene kanale komunikacije s važnim političkim centrima.
Ipak, dio političke javnosti skeptično gleda na tvrdnje o velikim međunarodnim dogovorima, upozoravajući da se radi o političkim porukama namijenjenim domaćoj javnosti.
Priča o Schmidtu
Dodik je još ranije tvrdio da se Christian Schmidt nalazi u veoma teškoj političkoj poziciji i da neće moći zadržati podršku ključnih međunarodnih aktera.
Posebno se osvrnuo na sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, tvrdeći da će upravo tamo postati jasno kakav je stvarni odnos prema Schmidtu.
– Sve što se dešava sa ovom pričom da li ja mogu ili ne mogu da budem predsjednik je vezano za tu sjednicu Savjeta bezbjednosti – rekao je Dodik.
Nakon toga iznio je tvrdnju da Schmidt nema više politički prostor za djelovanje.
– Već je sada jasno da je Schmidt tamo potpuno… Kako bih rekao… Ne želim da prejudiciram, ni da govorim ono što znam. Znam šta će se desiti, ali ne mogu da kažem. Zato što nije moje da govorim. Ali uglavnom, on je u jednoj bezizglednoj i bezveznoj situaciji – kazao je Dodik.
Dodao je i da Republika Srpska pokušava kroz kontakte sa novom administracijom nametnuti priču o američkim sankcijama protiv Schmidta.
– Mi ono što radimo koristeći naše dobre veze s novom administracijom, pokušavamo nametnuti narativ da mu treba uvesti američke sankcije – rekao je Dodik.
Bonske ovlasti
Posebnu pažnju izazvale su Dodikove tvrdnje o mogućem ukidanju Bonskih ovlasti, koje međunarodnoj zajednici omogućavaju donošenje odluka i smjene zvaničnika u Bosni i Hercegovini.
On tvrdi da je i to dio šireg političkog dogovora.
– Mi želimo da izgradimo odnose sa novom Trumpovom administracijom. Oni su rekli ‘nama to smeta, daj da to eliminišemo, nama smeta to, idemo paket’… Ne mogu javno da kažem. Mi smo uradili svoj dio posla, oni su dio već svog posla uradili – kazao je Dodik.
Nakon toga poslao je još konkretniju poruku o planovima vlasti Republike Srpske.
– Stabilizirali smo RS, otpilit ćemo Schmidta, otpilit ćemo bonska ovlaštenja. Sve nas to čeka u narednih godinu dana i vidjet ćete da će biti tako – rekao je Dodik.
Njegove izjave izazvale su brojne reakcije jer Bonske ovlasti već gotovo tri decenije predstavljaju jedan od ključnih instrumenata međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Šta slijedi
Nakon najava o odlasku Christiana Schmidta otvorena su brojna pitanja o tome šta će se dešavati s OHR-om i kakva bi mogla biti buduća uloga međunarodne zajednice u BiH.
Dio političkih analitičara smatra da bi eventualno slabljenje OHR-a moglo dodatno ojačati političke sukobe unutar zemlje, dok drugi vjeruju da je vrijeme za drugačiji model međunarodnog prisustva.
Istovremeno, Dodikove tvrdnje o dogovorima sa novom američkom administracijom i ukidanju Bonskih ovlasti dodatno podižu političku temperaturu u zemlji.
Hoće li se njegove najave zaista ostvariti ili je riječ o političkom pritisku i pokušaju jačanja pozicije Republike Srpske, moglo bi postati mnogo jasnije u narednom periodu.