Odlazak Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika otvorio je brojna pitanja o budućnosti OHR-a, ali i o tome kakvu će ulogu međunarodna zajednica imati u Bosni i Hercegovini u narednom periodu. Iako Schmidt napušta funkciju, iz OHR-a je potvrđeno da ostaje u BiH do imenovanja nasljednika, što dodatno pokazuje koliko je politička situacija i dalje osjetljiva.
U saopćenju OHR-a navedeno je da je Schmidt očekivao da će njegov mandat biti završen nakon realizacije programa „5+2“ i zatvaranja OHR-a, ali da Bosna i Hercegovina nije provela ključne reforme zbog kojih međunarodni nadzor i dalje ostaje važan faktor političke stabilnosti.
Poziv političarima
Iz OHR-a su poručili da je potrebno nastaviti reformske procese i intenzivirati politički rad na euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine.
Christian Schmidt pozvao je građane i političke predstavnike iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da sarađuju sa njegovim nasljednikom i nastave raditi na reformama koje su potrebne za napredak države prema Evropskoj uniji i NATO savezu.
Njegov odlazak dolazi u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava sa ozbiljnim političkim tenzijama, raspravama o državnoj imovini, pitanjima secesionizma i sve izraženijim međunarodnim interesima za energetske projekte u zemlji.
Informacije iz Švedske
Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i član Demokratske fronte Miro Lazović tvrdi da se u međunarodnim diplomatskim krugovima već duže vrijeme govorilo o Schmidtovom odlasku.
– Nedavno, boraveći u Švedskoj, saznao sam informaciju da Christian Schmidt ubrzo napušta poziciju Visokog predstavnika u BiH. Zamjenica Direktora u Vladi Švedske, zadužena za Zapadni Balkan, Susan Beer, se interesovala da li bi kandidat iz Velike Britanije odgovarao BiH. Dakle, o odlasku Schmidta se u međunarodnim krugovima već dugo razgovara, a ta vijest je i zvanično plasirana našoj javnosti – ističe Lazović.
Njegove riječi dodatno su podgrijale spekulacije o tome da je Schmidtov odlazak dio šireg međunarodnog političkog dogovora koji se mjesecima pripremao iza zatvorenih vrata.
Nova preslagivanja
Lazović smatra da se promjene na međunarodnoj političkoj sceni direktno odražavaju i na situaciju u Bosni i Hercegovini.
– Ali, sa sigurnošću se može reći da ukupna politička preslagivanja na međunarodnoj sceni dotiču i Zapadni Balkan, pa time i BiH. Ako se ima u vidu da je i unutar BiH pozicija Schmidta, iz različitih razloga, predmet kritika većine političkih partija onda je bilo i za očekivati da EU koja se i sama suočava sa potrebom sređivanja svojih unutrašnjih odnosa mora u BiH imati Visokog predstavnika iza kojeg će, dogovorom, stati i SAD i EU – ističe Lazović.
Prema njegovim riječima, novi visoki predstavnik morao bi imati mnogo snažniju međunarodnu podršku nego što je to bio slučaj sa Christianom Schmidtom, čije imenovanje nikada nije prihvatila Rusija.
Pritisci iz Washingtona
Njemački list Süddeutsche Zeitung objavio je da Schmidtov odlazak dolazi u trenutku pojačanih američkih interesa za Bosnu i Hercegovinu, posebno kada je riječ o energetskim projektima i političkom uticaju na zapadnom Balkanu.
Prema navodima tog lista, u diplomatskim krugovima u Sarajevu već sedmicama se govori o snažnim pritiscima američke administracije na Christiana Schmidta.
Takve informacije dodatno su pojačale uvjerenje da se iza promjena u OHR-u kriju mnogo širi geopolitički procesi koji prevazilaze same unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini.
Schmidt je funkciju visokog predstavnika obavljao od 2021. godine i bio je jedan od međunarodnih zvaničnika sa najdužim mandatom na toj poziciji. Tokom cijelog mandata suočavao se sa osporavanjima iz Republike Srpske, a predsjednik RS-a Milorad Dodik često ga je nazivao „turistom u BiH“.
Ko dolazi poslije
Jedno od glavnih pitanja koje se sada postavlja jeste iz koje zemlje bi mogao doći novi visoki predstavnik.
Miro Lazović smatra da bi najbolje rješenje bilo da novi međunarodni predstavnik dođe iz Velike Britanije, podsjećajući na period kada je tu funkciju obavljao Paddy Ashdown.
– Iz koje evropske države će doći slijedeći Visoki predstavnik, ostaje da se vidi. Lično bi volio da dođe iz Velike Britanije. Iskustvo sa Paddy Ashdownom mi to govori – zaključio je Lazović.
Njegova izjava odmah je otvorila raspravu o mogućem povratku čvršće politike međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.
Naslijeđe Ashdowna
Paddy Ashdown ostao je upamćen kao jedan od najaktivnijih visokih predstavnika u historiji Bosne i Hercegovine. Tokom mandata koristio je takozvane Bonske ovlasti mnogo odlučnije od svojih nasljednika.
Posebno se pamti odluka iz 2004. godine kada je u jednom danu smijenio više desetina zvaničnika iz Republike Srpske zbog nesaradnje sa Haškim tribunalom.
Zbog takvog pristupa dobio je nadimak „Povjerenik Bosne“, a dio političke javnosti i danas smatra da je upravo u tom periodu međunarodna zajednica imala najveći politički autoritet u Bosni i Hercegovini.
Ključni trenutak
Schmidtov odlazak dolazi neposredno pred novu raspravu o Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje će fokus biti na pitanju trećeg entiteta, secesionističkim politikama i državnoj imovini.
Upravo se kroz pitanje državne imovine posljednjih godina prelamaju i interesi velikih sila, posebno Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koje sve intenzivnije pokazuju interes za energetske projekte na prostoru Bosne i Hercegovine.
Mnogi analitičari smatraju da će izbor novog visokog predstavnika pokazati kakvu strategiju međunarodna zajednica planira voditi prema Bosni i Hercegovini u narednim godinama i da li će OHR dobiti novu političku snagu ili će njegova uloga postepeno slabiti.