Mogu li odluke Christiana Schmidta zaista biti poništene ili je riječ o još jednom političkom pritisku iz Republike Srpske? Upravo to pitanje otvorilo se nakon sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje je ponovo potvrđen legitimitet visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, političke strukture iz RS-a nastavile su insistirati na zahtjevu da se ponište sve odluke koje je Christian Schmidt donio tokom svog mandata. Paralelno s tim, sve su glasnije priče o izboru novog visokog predstavnika, njegovim mogućim ovlastima i budućim političkim prioritetima u Bosni i Hercegovini.
Nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, zvaničnici iz Republike Srpske poručili su kako smatraju da bi sve Schmidtove odluke trebalo staviti van snage. Uz to, ponovili su stav da visokog predstavnika mora imenovati isključivo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, a ne Vijeće za implementaciju mira, odnosno PIC.
Međutim, poruke koje su stigle iz međunarodne zajednice ukazuju na potpuno drugačiji pristup. Tokom sjednice Vijeća sigurnosti, američka predstavnica još jednom je potvrdila legitimitet Christiana Schmidta i njegovog mandata, čime su praktično odbačene tvrdnje da njegove odluke nemaju pravnu težinu.
Potvrda legitimiteta
Posebnu pažnju izazvala je poruka da bi već početkom juna mogao biti potvrđen novi visoki predstavnik, što pokazuje da međunarodna zajednica ne planira mijenjati dosadašnji okvir djelovanja OHR-a.
Takve izjave dodatno su umanjile mogućnost da Schmidtove odluke budu poništene, uprkos zahtjevima koji dolaze iz Republike Srpske.
Politički analitičari smatraju da je upravo ova sjednica Vijeća sigurnosti pokazala kako ključne zapadne zemlje i dalje stoje iza institucije visokog predstavnika, bez obzira na sve glasnije političke napade koji dolaze iz dijela domaće političke scene.
Istovremeno, u diplomatskim krugovima sve češće se govori o tome da bi novi visoki predstavnik mogao imati znatno manje političke moći nego njegovi prethodnici.
Manje ovlasti
Prema informacijama koje kruže političkim krugovima, očekuje se da bi naredni visoki predstavnik trebao više djelovati kao politički posrednik, a manje koristiti takozvane bonske ovlasti koje su obilježile prethodne mandate.
Takav pristup, prema mišljenju međunarodnih partnera, trebao bi domaće institucije natjerati da preuzmu veću odgovornost za političke procese i donošenje odluka u Bosni i Hercegovini.
Upravo zbog toga sve više pažnje usmjerava se na pitanje državne imovine, koje bi moglo postati jedno od prvih velikih političkih pitanja za novog visokog predstavnika.
Pitanje imovine
Tema državne imovine već godinama izaziva političke sukobe između domaćih aktera, a sada se ponovo našla u centru pažnje zbog spekulacija da je upravo to jedan od razloga zbog kojih Christian Schmidt napušta funkciju pod snažnim pritiscima.
Prema nezvaničnim informacijama, njega bi mogao naslijediti Amerikanac Luis Krišok, koji trenutno obavlja funkciju prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt.
U diplomatskim krugovima sve češće se spominje mogućnost da bi upravo pitanje državne imovine moglo biti prvi veliki izazov za njegov mandat.
Navodno bi jedan od prioriteta mogao biti pokušaj približavanja stavova domaćih političkih lidera kako bi se pronašlo zakonsko rješenje koje bi omogućilo korištenje državne imovine za velike infrastrukturne projekte.
Takva mogućnost već izaziva brojne reakcije među političkim strankama, posebno zbog činjenice da je pitanje državne imovine jedno od najosjetljivijih ustavno-pravnih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Američki utjecaj
U političkim analizama sve češće se ističe i rastući utjecaj Sjedinjenih Američkih Država na procese unutar Bosne i Hercegovine. Kao primjer se navodi projekat Južne interkonekcije, gdje je američka administracija snažno podržala određena rješenja i izvršila politički pritisak kako bi se proces ubrzao.
Zbog toga dio javnosti smatra da bi sličan model mogao biti primijenjen i kada je riječ o državnoj imovini.
Prema tim procjenama, međunarodna zajednica mogla bi insistirati na kompromisnom rješenju koje bi omogućilo realizaciju velikih infrastrukturnih i energetskih projekata, bez obzira na duboke političke podjele koje trenutno postoje među domaćim političarima.
Istovremeno, Evropska unija u cijeloj situaciji za sada uglavnom ostaje fokusirana na evropski put Bosne i Hercegovine, dok se u unutrašnjim političkim sukobima ne nameće kao ključni faktor.
Uloga Evropske unije
Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, koje posljednjih godina sve otvorenije pokazuju politički interes za procese u BiH, Evropska unija djeluje znatno opreznije.
Iako evropski zvaničnici redovno poručuju da podržavaju teritorijalni integritet i evropski put Bosne i Hercegovine, kada je riječ o konkretnim političkim krizama i sukobima među domaćim liderima, Evropska unija uglavnom zauzima poziciju posmatrača.
Zbog toga se u javnosti sve češće postavlja pitanje ko će u narednom periodu imati ključnu riječ kada su u pitanju najvažniji politički procesi u Bosni i Hercegovini.
Dok iz Republike Srpske stižu zahtjevi za poništavanje Schmidtovih odluka, međunarodna zajednica šalje potpuno drugačije poruke i jasno pokazuje da institucija visokog predstavnika ostaje važan dio političkog sistema u BiH.
Istovremeno, pitanje državne imovine i dalje ostaje potencijalna tačka novih političkih sukoba, ali i tema koja bi mogla obilježiti naredni period u odnosima domaćih političkih lidera i međunarodne zajednice.