Političke blokade već godinama predstavljaju jedno od glavnih obilježja funkcionisanja institucija Bosne i Hercegovine, ali posljednji događaji oko graničnog prijelaza Gradiška ponovo su otvorili pitanje dvostrukih aršina i političkih savezništava unutar državne vlasti. Dok se pojedine blokade mjesecima ili godinama tolerišu bez ozbiljnog pokušaja rješavanja, druge budu uklonjene gotovo preko noći čim postanu problem političkim partnerima SNSD-a i HDZ-a.
Najnoviji politički sukob oko otvaranja novog graničnog prijelaza Gradiška pokazao je, prema tvrdnjama kritičara, koliko brzo institucije mogu reagovati kada postoji politička volja da se određeni problem riješi. Istovremeno, brojni raniji primjeri blokada državnih institucija ostajali su bez konkretnih reakcija i pokušaja deblokade.
Godine blokada
Politička scena Bosne i Hercegovine već dugo funkcioniše u atmosferi stalnih blokada, zastoja i međusobnih optužbi. Kada se analizira politička praksa posljednjih godina, jasno se može primijetiti da su blokade često dolazile iz Republike Srpske, prvenstveno kroz djelovanje SNSD-a i njegovih političkih partnera.
Takve blokade odnosile su se na različite procese, od rada državnih institucija i usvajanja zakona, pa do evropskih integracija i funkcionisanja pravosudnih organa.
Međutim, posebno pitanje koje se sve češće postavlja jeste uloga HDZ-a BiH u takvim političkim odnosima. Kritičari tvrde da su kadrovi HDZ-a u velikom broju slučajeva podržavali ili prešutno tolerisali poteze SNSD-a, čak i onda kada su blokirani ključni državni procesi.
Prema političkim analizama i komentarima koji se posljednjih dana mogu čuti u javnosti, HDZ je godinama ostajao uz SNSD i u situacijama kada su postojali jasni institucionalni mehanizmi za deblokadu procesa koje je zaustavljao Milorad Dodik i njegovi saradnici.
Spor oko Gradiške
Cijela priča dodatno je dobila na značaju nakon dešavanja vezanih za novi granični prijelaz Gradiška. Nakon što na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH nije postignut konsenzus zbog glasa protiv Zijada Krnjića, izgledalo je da će otvaranje prijelaza morati sačekati politički dogovor.
Krnjić je insistirao da se prije otvaranja prijelaza riješi pitanje dugovanja Republike Srpske prema Federaciji BiH nastalih kroz raspodjelu prihoda od PDV-a.
Takav potez izazvao je burne reakcije predstavnika iz Republike Srpske, a posebno ministra finansija BiH Srđana Amidžića, koji je tokom konferencije za medije iznio niz spornih i uvredljivih izjava.
Ipak, politička situacija ubrzo je dobila potpuno novi obrt.
Uloga HDZ-a
U cijeli slučaj uključilo se Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, na čijem čelu se, u svojstvu zamjenika ministra sa ovlaštenjima ministra, nalazi Ivica Bošnjak iz HDZ-a.
Nakon djelimičnog urušavanja dijela ograde na starom mostu u Gradišci doneseno je hitno rješenje kojim se omogućava privremeno otvaranje novog graničnog prijelaza.
Kritičari ovog poteza tvrde da je upravo taj trenutak iskorišten kao opravdanje za donošenje odluke bez saglasnosti Vijeća ministara BiH i bez političkog dogovora unutar institucija.
Na taj način, smatraju brojni politički komentatori, praktično je poništena pozicija Zijada Krnjića i otvoren prostor da predstavnici SNSD-a proglase političku pobjedu.
Posebno se ističe da je ovim potezom HDZ još jednom stao uz SNSD i omogućio realizaciju ciljeva političkih predstavnika iz Republike Srpske uprkos protivljenju dijela predstavnika iz Federacije BiH.
Dvostruki aršini
Ovaj slučaj otvorio je i pitanje različitog odnosa prema političkim blokadama u Bosni i Hercegovini.
Kada SNSD blokira rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, usvajanje budžeta ili evropskih zakona, reakcije HDZ-a uglavnom izostaju ili ostaju veoma blage. Kritičari tvrde da HDZ u takvim situacijama često djeluje kao politički saveznik Milorada Dodika i njegovih kadrova.
Sa druge strane, kada predstavnici dominantno probosanskih stranaka pokušaju koristiti institucionalne mehanizme kako bi ostvarili političke ili finansijske zahtjeve, reakcija dolazi veoma brzo.
Upravo zbog toga brojni komentatori smatraju da u Bosni i Hercegovini ne postoje jednaki kriteriji za sve političke aktere, nego da se blokade rješavaju ili tolerišu zavisno od političkih interesa i odnosa među partnerima u vlasti.
Politička poruka
Najnoviji događaji oko prijelaza Gradiška mnogi vide kao još jednu potvrdu čvrstog političkog partnerstva SNSD-a i HDZ-a.
Istovremeno, predstavnici probosanskih stranaka upozoravaju da ovakvi potezi dodatno narušavaju povjerenje unutar institucija i produbljuju političku krizu u zemlji.
Pitanje raspodjele prihoda od PDV-a, koje je prvobitno bilo u središtu cijelog spora, sada je ostalo u drugom planu, dok je fokus javnosti prebačen na način donošenja odluka i političke odnose među partnerima u vlasti.
Sve to dodatno pojačava utisak da političke blokade u Bosni i Hercegovini imaju težinu samo onda kada ne odgovaraju interesima političke osovine SNSD – HDZ. Kada postanu problem toj političkoj saradnji, rješenja se, kako tvrde kritičari, pronađu gotovo trenutno.