Otvaranje novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci bez pune saglasnosti državnih institucija izazvalo je nove političke sukobe i otvorilo ozbiljna pitanja o funkcionisanju Bosne i Hercegovine. Nakon burnih reakcija političkih stranaka i analitičara, sada se oglasio i ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija, čije su izjave izazvale veliku pažnju javnosti.
Gostujući u programu Hayat TV-a, Lagumdžija je govorio o ulozi institucija Bosne i Hercegovine, odnosima sa Hrvatskom, pitanju državne imovine i statusu visokog predstavnika, ali je poseban fokus stavio na dešavanja oko novog graničnog prijelaza Gradiška.
Organizovane manipulacije
Lagumdžija smatra da jednostrano puštanje u funkciju novog graničnog prijelaza nije izolovan slučaj, nego dio šire političke strategije.
– Mislim da taj primjer govori o ukupnom stanju u našoj državi. Očigledno je da se radi o jednoj seriji organizovanih manipulacija od strane ljudi iz RS-a u saradnji s vlastima Republike Hrvatske. Očigledno se ovdje ne ponašamo kao država – rekao je Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, problem nije samo pitanje jednog prijelaza ili saobraćaja, nego način na koji se donose odluke mimo ustavnih i institucionalnih procedura.
Naglasio je da pravni sistem Bosne i Hercegovine zahtijeva poštovanje procedura i odluka nadležnih institucija, dok političke blokade dodatno slabe kapacitet države da djeluje jedinstveno.
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, podsjetio je i na ranije sporove između dvije države oko infrastrukturnih i energetskih projekata, navodeći da je Bosna i Hercegovina u pojedinim slučajevima odgovorila kontramjerama kako bi zaštitila svoje interese.
Spor oko PDV-a
Lagumdžija se osvrnuo i na pitanje raspodjele prihoda od PDV-a, koje je prethodilo političkom sukobu oko otvaranja novog graničnog prijelaza.
Prema njegovim riječima, prije bilo kakvih odluka prvo treba riješiti pitanje novca koji pripada Federaciji Bosne i Hercegovine.
Naglasio je da se sredstva koja pripadaju Federaciji moraju vratiti i da se pitanje raspodjele prihoda ne može ignorisati.
Posebno je kritikovao nastupe ministra finansija Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića, čije su izjave prethodnih dana izazvale brojne reakcije političkih stranaka i javnosti.
Lagumdžija smatra da takve izjave štete radu državnih institucija i dodatno podižu političke tenzije u zemlji.
Pitanje Schmidta
Tokom gostovanja govorio je i o statusu visokog predstavnika Christiana Schmidta i budućnosti Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Istakao je da je jedna od najvažnijih Schmidtovih odluka uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces, što bi trebalo doprinijeti većoj transparentnosti izbora.
Prema njegovim riječima, institucija visokog predstavnika ostaje pod punim mandatom sve dok ne budu ispunjeni uslovi iz programa 5+2 i dok se ne završi međunarodna supervizija nad Bosnom i Hercegovinom.
Lagumdžija je podsjetio da su predstavnici vlasti iz Republike Srpske, uz podršku Rusije i Srbije, pokušavali osporiti legitimitet Christiana Schmidta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Naglasio je da je generalni sekretar UN-a António Guterres tada jasno potvrdio da visoki predstavnik odgovara isključivo Vijeću za implementaciju mira.
Državna imovina
Jedno od ključnih pitanja o kojem je govorio jeste i Zakon o državnoj imovini, za koji smatra da predstavlja srž aktuelne političke krize u Bosni i Hercegovini.
Lagumdžija tvrdi da predstavnici vlasti iz Republike Srpske pokušavaju prenijeti državnu imovinu na entitetski nivo mimo institucija države Bosne i Hercegovine.
Podsjetio je na zajedničku izjavu probosanskih stranaka iz aprila 2023. godine koju su potpisali Denis Bećirović, Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Ogrešević i Semir Efendić.
Nakon te izjave, kako je naveo, Denis Bećirović i Željko Komšić preglasali su Željku Cvijanović u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
– To je srž cijelog problema koji se sada nalazi pred nama. Postoji zakon koji je upućen u parlamentarnu proceduru i svi koji su ga podržali treba da stanu iza toga što su potpisali – poručio je Lagumdžija.
Nova politička kriza
Njegove izjave izazvale su veliku pažnju jer dolaze u trenutku kada su političke tenzije u Bosni i Hercegovini dodatno pojačane zbog sukoba oko državnih institucija, raspodjele prihoda od PDV-a i načina donošenja odluka.
Cijeli slučaj oko graničnog prijelaza Gradiška prerastao je iz administrativnog pitanja u mnogo širi politički sukob koji uključuje odnose između entiteta, ulogu međunarodne zajednice i pitanje funkcionisanja države Bosne i Hercegovine.
Dok jedni smatraju da je otvaranje prijelaza bilo nužno zbog problema u saobraćaju i ekonomiji, drugi upozoravaju da se iza svega krije pokušaj zaobilaženja institucija i dodatnog slabljenja državnog sistema.