Izjave lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića ponovo su izazvale snažne političke reakcije nakon što je otvoreno govorio o trećem entitetu, odnosima sa SNSD-om, budućnosti OHR-a i političkoj krizi u Bosni i Hercegovini. Njegove poruke dolaze u trenutku pojačanih tenzija oko državne imovine, Izbornog zakona i funkcionisanja državnih institucija.
Gostujući u programu Federalne televizije, Čović je komentarisao gotovo sva ključna politička pitanja u Bosni i Hercegovini, od rada Vijeća ministara i evropskog puta, do partnerstva sa SNSD-om i mogućnosti reorganizacije države.
Teška politička godina
Dragan Čović je ocijenio da je aktuelna godina jedna od najtežih za Bosnu i Hercegovinu u posljednjem periodu.
– Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti i nefunkcionalnosti. Rekao bih da smo dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja izvana uistinu stoljetna – rekao je Čović.
Govoreći o radu državnih institucija, istakao je da je usvajanje budžeta na nivou Vijeća ministara jedan od rijetkih konkretnih institucionalnih pomaka.
– Pohvala Vijeću ministara i predsjedavajućoj, koja čini ogroman napor. Sada proračun ide u proceduru formalnog usvajanja u Predsjedništvu, koje se mora vratiti u oba doma. Nastojat ćemo da budemo relativno brzo gotovi – naveo je Čović.
Na pitanje o mogućim blokadama odgovorio je da vjeruje kako nema razloga za njih jer, prema njegovim riječima, postoji saglasnost unutar Vijeća ministara.
Spor oko Gradiške
Veliku pažnju posvetio je i otvaranju novog graničnog prijelaza Gradiška, koje je posljednjih dana izazvalo burne političke sukobe.
Čović smatra da je riječ o pitanju koje je nepotrebno politizirano i da bi ono trebalo imati isključivo tehnički i razvojni karakter.
– To je projekat koji se radi zajedno s međunarodnim partnerima. Nedopustivo je da kad ga završite, uložite ogroman novac i napor, neko kaže: to ne ide. I da ga veže za bilo koji drugi projekat. Kako objasniti predstavnicima vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 miliona u taj prelaz, da zbog naših nadmudrivanja ovamo nismo u stanju staviti ga u funkciju? – rekao je Čović.
Govoreći o raspodjeli prihoda od PDV-a između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, poručio je da se to pitanje mora riješiti što prije.
– Ta raspodjela bi dobro došla svima. Nažalost, mi se ne možemo dogovoriti već dugi niz godina. Nerazumno je uzimati kredite, imati probleme s finansijskim aranžmanima, a na drugoj strani leži novac koji ne znate iskoristiti. Insistirat ću da se to pitanje riješi – poručio je.
Odlazak Schmidta
Čović je komentarisao i najavljeni odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta, priznajući da ga je ta informacija iznenadila.
– Ja sam bio uvjeren kada je došao gospodin Schmidt u BiH da će taj mandat trajati vrlo kratko. Ali on je sad drugi najdugovječniji visoki predstavnik poslije Valentina Inzka. Sa visokim predstavnikom sam razgovarao prije možda 15 dana. Nije bio uopće u razmišljanju da će podnijeti ostavku – rekao je Čović.
Dodao je da smatra kako bi OHR u budućnosti trebao biti transformisan.
– Naš prijedlog je da se OHR treba transformirati. Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi? Da ima ograničen kapacitet u ovlastima i da bude zaštitni mehanizam za Daytonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati – poručio je Čović.
Govoreći o državnoj imovini, naveo je da određene odluke visokog predstavnika koče velike infrastrukturne projekte.
– Jedan od primjera je autocesta pored Mostara. Dok nekih stotinjak kvadratnih metara vojne imovine, proglašene neperspektivnom, ne bude riješeno, mi ne možemo graditi, ne smijemo potpisati ugovor – rekao je.
Partnerstvo sa SNSD-om
Čović je odbacio tvrdnje da HDZ i SNSD zajednički blokiraju institucije Bosne i Hercegovine.
– Mi surađujemo s SNSD-om 20 godina. Partnerstvo se zasniva na povjerenju i dogovoru. Razlike između nas su ogromne. Mi želimo euroatlantske integracije, SNSD razmišlja o evropskom putu ali ne o NATO savezu – kazao je Čović.
Dodao je da intenzivno sarađuje i sa strankama iz Federacije Bosne i Hercegovine.
– Gospodin Nikšić i ja se sastanemo godišnje 30 puta. Gospodin Dodik i ja možda tri puta – tvrdi Čović.
Na optužbe o blokadama odgovorio je da su ustavni mehanizmi zaštite konstitutivnih naroda sastavni dio političkog sistema Bosne i Hercegovine.
Treći entitet
Najviše reakcija izazvao je dio intervjua u kojem je govorio o trećem entitetu i izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Čović smatra da je pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata ključno političko pitanje za HDZ BiH.
– Dobijete odgovor da nema smisla da se Hrvatima biraju predstavnici u domovima naroda, pogotovo ne u Predsjedništvo punih 16 godina. A kad krenemo tražiti rješenja, opet se zatvore – rekao je.
Potom je otvoreno govorio i o trećem entitetu.
– To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina, a neki se s tim igraju. Svaki mirovni plan ’90-ih je uključivao sva tri konstitutivna naroda. Sada imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva. Ako je to ikome donijelo dobro, neka nastave dalje. Samo neodgovorna bošnjačka politika može natjerati nekoga da razmišlja isključivo na taj način. Bojim se da je današnja politika Bošnjaka neodgovorna – poručio je Čović.
Na kraju je rekao da želi funkcionalnu i evropsku Bosnu i Hercegovinu u kojoj će mladi ljudi ostajati i graditi budućnost.