Odlazak Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini izazvao je brojne reakcije u političkim krugovima širom regiona. Posebnu pažnju javnosti privukle su njegove izjave o pritiscima iz Washingtona, odnosu prema državnoj imovini i ulozi Milorada Dodika u cijeloj priči.
U intervjuu za hrvatski televizijski kanal RTL, Schmidt je govorio o razlozima zbog kojih napušta funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ali i o političkim okolnostima koje su pratile njegov mandat.
Pritisci iz SAD-a
Na pitanje da li je administracija Sjedinjenih Američkih Država tražila njegovu ostavku zbog pitanja državne imovine, Schmidt je rekao da pojedini politički akteri nisu razumjeli njegov pristup ovom pitanju.
– Ako postoji situacija u kojoj moramo razmišljati o državnoj imovini, mislim da je moj pristup pozitivan: želite pomoći da se problemi riješe, a ne da se stvaraju novi problemi. Dakle, rekao bih da neki ljudi intenzivno razmišljaju šta i kako napraviti, ali vjerovatno nisu dovoljno razumjeli kakva je moja pozicija, a ona je konstruktivna – rekao je Schmidt za RTL.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada je pitanje državne imovine jedno od najosjetljivijih političkih tema u Bosni i Hercegovini. O ovoj temi već mjesecima vode se žestoke rasprave između političkih predstavnika iz različitih dijelova zemlje, dok međunarodna zajednica pokušava pronaći rješenje koje bi bilo prihvatljivo svim stranama.
Schmidt je tokom intervjua otkrio i da je postojao snažan politički pritisak iz Washingtona da podnese ostavku, naglašavajući kako su određeni politički lobiji ulagali velike napore da dođe do promjene na čelu OHR-a.
Pomen Dodika
Posebnu pažnju izazvao je dio intervjua u kojem je govorio o predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i političkim koristima koje bi pojedini akteri mogli pokušati ostvariti nakon njegove ostavke.
– Ne želim da ljudi poput Dodika pokušaju izvući političku korist iz izbora, jer ne bi trebali, jer sav pravni okvir ostaje na snazi. Ono na čemu trebamo raditi je Južna interkonekcija, hrvatsko-bosanski projekt. To je poznato. Predložio bih da Evropska unija bude podrška i u finansiranju. Imao sam dobar razgovor s (hrvatskim premijerom Andrejom) Plenkovićem o tome i bit ću na strani onih koji žele da ovaj projekt uspije, bilo da je riječ o američkoj ili evropskoj inicijativi. Ipak, važno je imati energetsku sigurnost u regiji – rekao je Schmidt.
Njegova izjava odmah je izazvala brojne komentare jer je pitanje Južne interkonekcije već duže vrijeme tema političkih sporova u Bosni i Hercegovini. Projekat se smatra jednim od ključnih energetskih pitanja u regionu, posebno zbog potrebe diverzifikacije izvora snabdijevanja gasom.
Političke reakcije
Schmidtov mandat u Bosni i Hercegovini od početka je izazivao podijeljene reakcije. Dok ga dio međunarodne zajednice i političkih aktera vidi kao važan faktor stabilnosti, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj često su osporavali njegov legitimitet i protivili se njegovim odlukama.
Tokom mandata donosio je niz odluka koje su izazivale burne političke reakcije, uključujući intervencije u izborni proces, izmjene određenih zakonskih rješenja i odluke vezane za funkcionisanje institucija.
Istovremeno, pitanje odnosa između OHR-a i domaćih političkih lidera ostalo je jedno od centralnih pitanja političke scene u Bosni i Hercegovini. Posebno su pažnju izazivali sukobi između Schmidta i predstavnika vlasti iz Republike Srpske, koji su više puta poručivali da ne priznaju njegove odluke.
Memoari nakon mandata
Na kraju razgovora Schmidt je poručio da će javnost mnogo više detalja o njegovom mandatu i političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini saznati tek nakon objavljivanja njegovih memoara.
– Dakle, razgovarao sam o mnogo stvari, ali mnogi ljudi na kraju čekaju moje memoare. Oni će biti detaljniji i reći će malo više o tome kako se stvari zapravo odvijaju – rekao je Christian Schmidt.
Njegove riječi dodatno su podgrijale interesovanje javnosti, posebno zbog najava da bi u memoarima mogao govoriti o političkim pritiscima, odnosima međunarodne zajednice i domaćih lidera, kao i o brojnim zatvorenim pregovorima koji su obilježili njegov mandat u Bosni i Hercegovini.
Novi visoki predstavnik
Prema dostupnim informacijama, Schmidtov nasljednik na funkciji visokog predstavnika trebao bi biti izabran na sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC), koja će biti održana 3. i 4. juna.
Očekuje se da će naredni visoki predstavnik preuzeti dužnost u veoma osjetljivom političkom trenutku, obilježenom brojnim nesuglasicama između domaćih političkih aktera, ali i pojačanim interesom međunarodne zajednice za stabilnost regiona.