Političke tenzije na bh. sceni dodatno su pojačane nakon gostovanja Sabine Ćudić u programu BHRT-a, gdje je otvoreno govorila o kritikama koje posljednjih dana dolaze na njen račun. Predsjednica Naše stranke poručila je da neće podnijeti ostavku uprkos zahtjevima pojedinih udruženja žrtava rata i političkih protivnika, te optužila Bakira Izetbegovića i Željka Komšića da protiv nje vode organizovanu kampanju.
Gostovanje Sabine Ćudić izazvalo je veliku pažnju javnosti jer se dešava u trenutku kada se vode burne političke rasprave o njenim ranijim istupima, odnosu prema ratnim temama i reakcijama koje su uslijedile iz različitih političkih i društvenih krugova.
Odbija ostavku
Ćudić je tokom emisije jasno poručila da ne planira napustiti mjesto predsjednice Naše stranke, uprkos pritiscima i zahtjevima koji dolaze iz dijela javnosti.
Prethodnih dana pojedina udruženja žrtava rata, ali i predstavnici opozicionih stranaka, tražili su njenu ostavku zbog izjava koje su izazvale političke polemike i brojne reakcije na društvenim mrežama.
Međutim, Ćudić tvrdi da se protiv nje vodi politička hajka čiji je cilj diskreditacija pred javnošću.
– Gospodin Bakir Izetbegović i gospodin Željko Komšić vode kampanju protiv mene, a bili su osam godina u Vijeću Evrope, u kojem o agresiji o Bosni i Hercegovini i genocidu u Srebrenici nisu održali niti jedan govor – kazala je Ćudić.
Njena izjava odmah je izazvala nove političke reakcije, posebno zbog toga što je direktno prozvala dvojicu lidera koji već godinama imaju značajan politički utjecaj među probosanskim biračima.
Optužbe na račun lidera
Ćudić je tokom razgovora tvrdila da postoje konkretni dokumenti koji, prema njenim riječima, potvrđuju da Bakir Izetbegović i Željko Komšić tokom svog angažmana u Vijeću Evrope nisu dovoljno govorili o ključnim pitanjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu.
– Ćudić je kazala kako su Izetbegović i Komšić potpisali tri govora u Vijeću Evrope te da su ti dokumenti bili uglavnom o temama rata u Iranu i Iraku. – navodi se tokom njenog gostovanja.
Ovakve tvrdnje dodatno su podigle političku temperaturu, posebno jer posljednjih sedmica odnosi između stranaka Trojke i opozicionih probosanskih stranaka postaju sve napetiji.
Politički analitičari smatraju da bi ovakvi sukobi mogli obilježiti i naredni predizborni period, s obzirom na to da se politički blokovi sve otvorenije međusobno optužuju za pogrešne poteze i političke propuste iz prošlosti.
Ratne teme
Tokom emisije Sabina Ćudić govorila je i o reakcijama dijela javnosti na njene izjave o ratu i karakteru agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Kazala je kako razumije da pojedine izjave mogu izazvati emocije, ali je naglasila da je i sama rat provela u Bosni i Hercegovini.
– Ćudić kaže da ne može ustanoviti u kojoj je mjeri neko povrijeđen njezinim istupom, te kako je cijeli rat provela u Bosni i Hercegovini. – navodi se u emisiji.
Posebno je istakla da odbacuje pokušaje da se rat u Bosni i Hercegovini posmatra isključivo kroz nacionalnu ili vjersku dimenziju.
– Odbijam ideju da je napad isključivo na vjeru i naciju, napad je bio na državu – kazala je Ćudić.
Njene riječi izazvale su podijeljene reakcije u javnosti. Dok jedni smatraju da pokušava nametnuti građanski koncept tumačenja rata u Bosni i Hercegovini, drugi tvrde da se takvim pristupom relativizuju činjenice o agresiji i genocidu.
Sve dublje podjele
Posljednji sukob između Sabine Ćudić, Bakira Izetbegovića i Željka Komšića pokazuje koliko su politički odnosi unutar probosanskog političkog bloka postali složeni i opterećeni međusobnim optužbama.
Posebno se u političkim krugovima komentariše činjenica da se sve češće vode javni sukobi oko ratnih tema, međunarodnih institucija i načina predstavljanja Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni.
Analitičari upozoravaju da bi nastavak ovakvih obračuna mogao dodatno produbiti političke podjele među strankama koje nominalno zastupaju slične političke ciljeve kada je riječ o očuvanju države Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, javnost s velikom pažnjom prati razvoj sukoba između lidera stranaka i predstavnika vlasti, posebno zbog toga što se političke tenzije sve više prenose i na pitanja vezana za ratnu prošlost, međunarodnu diplomatiju i odnos prema žrtvama rata.
Pogledajte PRILOG!

