Nova anonimna krivična prijava otvorila je niz pitanja o postupanju pravosudnih i sigurnosnih institucija Bosne i Hercegovine u predmetima koji se odnose na Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Posebnu pažnju javnosti privukli su navodi o načinu na koji je Dodik navodno uveden u kompleks pravosudnih institucija u Sarajevu.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić na konferenciji za medije govorio je o sadržaju anonimne krivične prijave podnesene protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića, tužiteljice Vedrane Jovičić i direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Almira Džuve.
Navodi iz prijave
Prema navodima prijave, prijavljene osobe su djelovale koordinisano kako bi, navodno, omogućile Miloradu Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću izbjegavanje krivične odgovornosti u predmetu koji se odnosio na krivično djelo napad na ustavni poredak.
Emrić tvrdi da Dodikove nove poruke o mogućem „mirnom razlazu“ i disoluciji Bosne i Hercegovine nisu iznenađenje, nego posljedica ranijih odluka pravosudnih institucija.
– Dodik je očigledno ohrabren servilnošću Milanka Kajganića i Vedrane Jovičić, koji su mu poklonili naredbu o obustavi istrage. On sada samo potvrđuje kontinuitet otvorenog djelovanja protiv države i nastavak rušilačkog pohoda na njene institucije s krajnjim ciljem njihovog raspadanja – poručio je Emrić.
Rasformiranje tima
Govoreći o detaljima prijave, Emrić je naveo da se Milanku Kajganiću stavlja na teret odluka kojom je rasformiran tim tužilaca koji je radio na predmetu protiv Dodika, Viškovića i Stevandića.
Prema njegovim riječima, ta odluka donesena je u junu prošle godine, nakon čega su uslijedili događaji koji su predmet spornih navoda iz prijave.
U centru pažnje nalazi se pitanje na koji način je Milorad Dodik dospio u prostorije pravosudnih institucija u trenutku kada su protiv njega bile na snazi određene sudske mjere.
Sporno dovođenje
Najveću pažnju izazivaju tvrdnje da je Dodik uveden u kompleks pravosudnih institucija koristeći službeno vozilo Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine.
Prema navodima prijave koje je prezentovao Emrić, direktor OSA-e Almir Džuvo navodno je službenim vozilom agencije dovezao Dodika do službenog ulaza u kompleks pravosudnih institucija u Sarajevu.
Podnosioci prijave tvrde da je to učinjeno bez redovne kontrole i bez obavještavanja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
U prijavi se navodi da je na taj način izbjegnuta procedura koja bi bila primijenjena prema osobi za kojom je bila raspisana potjernica i određena mjera pritvora.
Uloga tužiteljice
Prema navodima iz prijave, nakon dolaska u kompleks pravosudnih institucija Dodika je preuzela tužiteljica Vedrana Jovičić.
Emrić tvrdi da je ona, uz znanje glavnog tužioca, obavila razgovor sa Dodikom bez njegovog lišenja slobode, nakon čega je predloženo ukidanje pritvora i potjernice.
Prema njegovim riječima, Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je takav prijedlog.
– Nedugo nakon toga, u oktobru prošle godine, uprkos svim dokazima, tužiteljica Jovičić je nezakonito obustavila istragu protiv Dodika, Viškovića i Stevandića, o čemu nikada nije obavijestila Pravobranilaštvo BiH – naglasio je Emrić.
Nova optužba
Emrić smatra da su upravo ovakve odluke ohrabrile Dodika da nastavi sa političkom retorikom koju njegovi kritičari ocjenjuju kao napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom mišljenju, posljedice takvih odluka danas su vidljive kroz nastavak političkih sukoba i sve češće izjave koje dovode u pitanje funkcionisanje državnih institucija.
Pored toga, podsjetio je i na ranije podnesenu krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Spor oko nadležnosti
Govoreći o tom predmetu, Emrić je naveo da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zaključilo kako ne postoje elementi krivičnog djela iz državnog zakonodavstva, zbog čega je predmet proslijeđen Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.
Takva odluka izazvala je nezadovoljstvo podnosilaca prijave, koji smatraju da se na taj način slučaj prebacuje u okvir zakonskih odredbi koje predviđaju blaže sankcije.
– Očigledno se ovaj konkretan slučaj želi svesti na minimalnu novčanu kaznu, te se zbog toga donosi odluka o nenadležnosti – pojasnio je Emrić.
Bez odgovora
Emrić je naveo da su zbog toga prije dva mjeseca podnijeli pritužbu Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Uredu disciplinskog tužioca.
Kako tvrdi, osim potvrde da je pritužba zaprimljena, do danas nisu dobili nikakav odgovor.
– To oslikava indolentnost VSTV-a u cjelini – zaključio je Emrić.
Važno je naglasiti da se radi o navodima iz anonimne krivične prijave i tvrdnjama koje je iznio Jasmin Emrić, te da nadležne institucije do ovog trenutka nisu saopštile rezultate eventualnih provjera niti su prijavljene osobe proglašene odgovornim za bilo kakvo krivično djelo.
Pogledajte PRILOG!