Može li Bosna i Hercegovina ostati bez snažnog međunarodnog nadzora u trenutku kada se suočava s ozbiljnim političkim izazovima? Upravo to pitanje otvoreno je nakon novih rasprava o budućnosti Ureda visokog predstavnika i zastoju u procesu imenovanja njegovog nasljednika.
Iako Bosna i Hercegovina formalno i dalje ima visokog predstavnika, međunarodna zajednica još nije uspjela postići puni konsenzus o njegovom nasljedniku. Uprkos tome, iz diplomatskih krugova dolaze uvjeravanja da bi država do kraja mjeseca trebala dobiti novog šefa OHR-a, institucije koja već decenijama ima važnu ulogu u očuvanju stabilnosti i provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
O ovoj temi govorio je novinar i publicista Faruk Kajtaz, koji je analizirao trenutnu situaciju i okolnosti koje su dovele do političkog zastoja.
Sukob interesa
Komentarišući posljednja dešavanja unutar Vijeća za provedbu mira, Kajtaz smatra da se iza svega krije mnogo šira geopolitička priča od same Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, sve izraženije razlike između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije postale su vidljive i kroz pitanje budućnosti OHR-a. Iako su godinama djelovali kao partneri kada je riječ o Bosni i Hercegovini, sada se sve češće može primijetiti različit pristup pojedinim političkim pitanjima.
Kajtaz smatra da se ne radi samo o neslaganjima oko visokog predstavnika, već o širem neskladu između dvije strane koje imaju različite poglede na međunarodne odnose, sigurnost i budući razvoj evropskog prostora.
Geopolitička pozadina
Prema njegovoj ocjeni, trenutna situacija pokazuje da su i Washington i Bruxelles čvrsto ostali pri svojim stavovima, zbog čega proces donošenja odluka traje duže nego što se očekivalo.
– Trenutna strateška pauza u zasjedanju PIC-a pokazuje da su obje strane poprilično rezolutne u svojim stavovima, ali ovo je primarno geopolitičko pitanje između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. – rekao je Faruk Kajtaz.
Ovakav razvoj događaja izazvao je zabrinutost među dijelom javnosti jer se postavlja pitanje kakve posljedice može imati produženi zastoj u radu međunarodnih institucija koje imaju važnu ulogu u Bosni i Hercegovini.
Posebno se ističe činjenica da je funkcija visokog predstavnika kroz godine prolazila kroz različite političke izazove, ali da se rijetko događalo da proces izbora novog čelnika traje pod ovakvim okolnostima.
Ključna institucija
Kajtaz smatra da Bosna i Hercegovina prolazi kroz osjetljiv period u kojem je međunarodno prisustvo posebno važno. Prema njegovom mišljenju, OHR i bonske ovlasti nisu uspostavljeni slučajno, već kao odgovor na političke procese koji su i nakon Dejtonskog sporazuma nastavili opterećivati funkcionisanje države.
Upravo zbog toga smatra da trenutni zastoj dolazi u nepovoljnom trenutku za Bosnu i Hercegovinu.
– Ovo nije prvi put da međunarodna zajednica nailazi na prepreke, ali trenutna situacija predstavlja najveću krizu međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini koja dolazi u izuzetno nepovoljnom trenutku. – rekao je Faruk Kajtaz.
Prema njegovoj ocjeni, država je i dalje oslonjena na mehanizme uspostavljene Dejtonskim sporazumom, a OHR predstavlja jedan od ključnih stubova tog sistema.
Retrogradne politike
Govoreći o unutrašnjim političkim procesima, Kajtaz upozorava da su određene politike koje su godinama izazivale tenzije ponovo postale veoma prisutne na političkoj sceni.
Prema njegovom mišljenju, upravo zbog toga međunarodni nadzor i dalje ima značajnu ulogu u očuvanju stabilnosti i zaštiti ustavnog poretka.
– Institucija i sam visoki predstavnik sa svojim bonskim ovlastima uspostavljeni su jer su međunarodni akteri prepoznali destruktivne politike koje se vode u Bosni i Hercegovini. Te politike nisu nestale potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, a u posljednje vrijeme su se ponovo povampirile na političkoj sceni. – rekao je Faruk Kajtaz.
Njegove riječi otvorile su novu raspravu o ulozi međunarodne zajednice i pitanju da li Bosna i Hercegovina trenutno može samostalno odgovoriti na sve političke izazove koji se nalaze pred njom.
Milionski grantovi
Posebnu pažnju izazvao je dio njegovog izlaganja koji se odnosi na evropske fondove i finansijska sredstva koja su dostupna Bosni i Hercegovini.
Kajtaz smatra da su najveći politički dobitnici trenutne situacije upravo oni politički akteri koji godinama zagovaraju zatvaranje OHR-a i slabljenje međunarodnog prisustva.
Istovremeno upozorava da se zbog političkih blokada usporava rad institucija, što direktno utiče na mogućnost korištenja evropskih grantova i razvojnih fondova.
– Najveći politički dobitnici trenutnog zastoja su upravo strukture koje godinama agresivno zagovaraju zatvaranje OHR-a. OHR je integralni dio Dejtonskog sporazuma i dokumenti jasno definišu pod kojim uvjetima institucija može biti zatvorena, odnosno kroz ispunjenje programa 5+2. Bosna i Hercegovina nije ispunila nijedan od tih uslova. Lokalni lideri koji se deklarativno zalažu za evropski put aktivno učestvuju u blokadama institucija, zbog čega država ne može povlačiti milionska finansijska sredstva iz evropskih grantova. – rekao je Faruk Kajtaz.
Neizvjesni dani
Pitanje izbora novog visokog predstavnika ostaje jedno od najvažnijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. Dok međunarodni akteri pokušavaju pronaći zajednički stav, domaća politička scena suočava se sa brojnim izazovima koji zahtijevaju brze i efikasne odgovore.
Zbog toga naredni period nosi veliku važnost ne samo za budućnost OHR-a, već i za ukupne političke odnose u zemlji. Hoće li međunarodna zajednica uspjeti postići dogovor i osigurati kontinuitet rada institucije koja je decenijama prisutna u Bosni i Hercegovini, ostaje jedno od ključnih pitanja na koje javnost očekuje odgovor.
Pogledajte PRILOG!