Da li se Evropska unija sprema za najveću promjenu politike proširenja u posljednjih dvadeset godina? Dokument koji su zajednički pripremile Njemačka i Francuska otvorio je brojna pitanja, ali i izazvao zabrinutost među političarima i diplomatama širom regiona.
Novi prijedlog Berlina i Pariza mogao bi potpuno promijeniti način na koji države Zapadnog Balkana pristupaju Evropskoj uniji. Umjesto dosadašnjeg modela u kojem se na punopravno članstvo čekalo godinama, pa čak i decenijama, predviđa se sistem postepene integracije koji bi kandidatima omogućio određene benefite mnogo prije konačnog ulaska u EU.
Novi zamah
Njemačka i Francuska predstavile su zajednički non-paper pod nazivom “Novi zamah za proširenje”, kojim žele ubrzati proces evropskih integracija. Dokument dolazi u trenutku kada je politika proširenja već godinama suočena sa brojnim zastojima, sporim reformama i rastućim nezadovoljstvom zemalja kandidata.
U tekstu se naglašava da je od samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, a da mnoge države Zapadnog Balkana i dalje čekaju značajniji napredak na evropskom putu.
Zbog toga Berlin i Pariz smatraju da je potreban novi pristup koji bi procesu dao dodatnu dinamiku i omogućio konkretnije rezultate.
Kraj birokratije
Jedna od najvažnijih novina odnosi se na pojednostavljenje procedura koje su do sada često predstavljale veliku prepreku državama kandidatima.
Predloženi model predviđa spajanje određenih faza pregovora i istovremeno otvaranje više pregovaračkih klastera kada Evropska komisija procijeni da su za to ispunjeni uslovi.
Time bi se fokus prebacio sa administrativnih procedura na stvarne reforme koje države kandidati provode u praksi.
Evropski zvaničnici smatraju da bi takav pristup mogao ubrzati cijeli proces i smanjiti birokratske prepreke koje su godinama usporavale integracije.
Šta dobija BiH
Za Bosnu i Hercegovinu ovaj prijedlog mogao bi imati veoma konkretne posljedice.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, novi model napušta dosadašnji princip “sve ili ništa”. To znači da bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti pristup određenim pogodnostima Evropske unije i prije nego što postane punopravna članica.
Među najvažnijim prednostima navodi se mogućnost uključivanja u jedinstveno evropsko tržište roba i usluga, pristup evropskim fondovima, kao i veće učešće u radu evropskih institucija.
Takve promjene mogle bi imati značajan uticaj na privredu, investicije i svakodnevni život građana.
Velike koristi
Analitičari smatraju da bi postepena integracija mogla donijeti konkretne ekonomske koristi mnogo ranije nego što se očekivalo.
Bosanskohercegovačke kompanije dobile bi lakši pristup evropskom tržištu, dok bi državi bili dostupni dodatni fondovi za razvoj infrastrukture, energetike i drugih važnih sektora.
Građani bi također mogli osjetiti direktne koristi kroz povezivanje sa evropskim sistemima usluga, uključujući i određene digitalne pogodnosti poput šire integracije u evropske telekomunikacione mreže.
Zbog toga dio stručnjaka smatra da bi novi model mogao predstavljati značajan podsticaj ekonomskom razvoju zemlje.
Najveća opasnost
Ipak, dokument otvara i ozbiljna pitanja.
Najveći strah među diplomatama jeste mogućnost da države Zapadnog Balkana dobiju ekonomske koristi, ali da nikada ne dođu do punopravnog članstva.
U tom scenariju Bosna i Hercegovina bi imala pristup dijelu evropskog tržišta i fondovima, ali bez mogućnosti da ravnopravno učestvuje u donošenju odluka unutar Evropske unije.
Upravo zbog toga pojedini stručnjaci upozoravaju da bi region mogao ostati trajno smješten u svojevrsnoj evropskoj čekaonici.
Reverzibilni model
Posebnu pažnju privlači princip reverzibilnosti koji se prvi put snažno naglašava u novom pristupu.
To znači da nijedna pogodnost ne bi bila trajno zagarantovana.
Ako neka država uspori reforme, blokira institucije ili naruši principe vladavine prava, Evropska unija mogla bi vrlo brzo ukinuti određene privilegije, finansijska sredstva ili pristup pojedinim programima.
Takav sistem predstavlja dodatni pritisak na političke lidere da kontinuirano provode reforme i održavaju evropski kurs.
Poruka političarima
Iz diplomatskih izvora poručuje se da novi model šalje jasnu poruku domaćim političarima.
Više neće biti dovoljno deklarativno podržavati evropski put, već će napredak zavisiti isključivo od konkretnih rezultata.
Svaki korak naprijed donosio bi nove pogodnosti, dok bi svaki korak nazad mogao imati direktne posljedice po ekonomiju i finansijsku podršku iz Brisela.
Upravo zato se smatra da će odgovornost domaćih vlasti biti veća nego ikada ranije.
Historijska odluka
Novi njemačko-francuski prijedlog mogao bi označiti početak potpuno nove faze evropskih integracija. Za Bosnu i Hercegovinu on predstavlja istovremeno veliku priliku i ozbiljan izazov.
Sa jedne strane otvara mogućnost ranijeg pristupa evropskom tržištu, fondovima i ekonomskim koristima koje su godinama bile rezervisane za članice Unije. Sa druge strane, postoji bojazan da bi takav model mogao postati trajna zamjena za punopravno članstvo.
Zbog toga će naredni mjeseci biti od ključnog značaja. Ukoliko Evropska unija usvoji predložene promjene, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti potpuno novu šansu za približavanje evropskim institucijama, ali i novu odgovornost da pokaže kako je spremna za reforme koje će odlučivati o njenoj budućnosti.