Može li sporazum koji bi trebao ubrzati promet ljudi i robe istovremeno otvoriti vrata ozbiljnim problemima na granici? Upravo takva upozorenja stižu iz Bosne i Hercegovine dok se priprema potpisivanje novog ugovora između BiH i Hrvatske.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković trebali bi u Sarajevu potpisati novi Ugovor o graničnim prijelazima. Riječ je o dokumentu koji je zamišljen kao korak ka modernizaciji granične infrastrukture, efikasnijoj kontroli i bržem protoku ljudi i roba između dvije države.
Iako se sporazum predstavlja kao važan iskorak u unapređenju saradnje i usklađivanju procedura sa standardima Evropske unije, iz pojedinih institucija stižu upozorenja da bi njegova primjena mogla izazvati ozbiljne posljedice ukoliko se prethodno ne riješe određeni administrativni problemi.
Novi sistem
Prema dostupnim informacijama, novi bilateralni ugovor donosi niz promjena kada je riječ o organizaciji i funkcionisanju graničnih prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Planirana je prekategorizacija pojedinih prijelaza, modernizacija infrastrukture i usklađivanje kontrolnih procedura sa evropskim standardima.
Cilj ovih promjena jeste pojednostavljenje procedura za građane i privredne subjekte, kao i stvaranje efikasnijeg sistema koji bi smanjio čekanja i ubrzao promet preko granice. Takvi potezi godinama se navode kao jedan od prioriteta u odnosima dvije susjedne zemlje.
Međutim, iza najavljenih promjena krije se problem koji bi mogao izazvati ozbiljne komplikacije na jednom od najvažnijih graničnih prijelaza u zemlji.
Alarm iz UIO
Dok politički predstavnici ističu prednosti novog sporazuma, iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine upozoravaju na mogući zastoj u funkcionisanju robnog saobraćaja.
Posebna pažnja usmjerena je na granični prijelaz Gradiška, koji predstavlja jednu od ključnih tačaka za transport robe između Bosne i Hercegovine, Hrvatske i zemalja Evropske unije. Kroz ovaj prijelaz svakodnevno prolazi veliki broj teretnih vozila, zbog čega svaki poremećaj može imati ozbiljne posljedice za privredu.
Iz Uprave smatraju da bi primjena novog ugovora bez prethodno riješenih organizacionih pitanja mogla dovesti do velikih problema na terenu.
Administrativna prepreka
Suština problema nalazi se u administrativnim procedurama koje još nisu završene. Novi ugovor predviđa preseljenje carinskih službi na novu lokaciju i korištenje modernog graničnog kompleksa kod Bosanske Gradiške.
Međutim, da bi takav sistem mogao nesmetano funkcionisati, potrebno je da budu usvojeni svi prateći dokumenti koji omogućavaju organizaciju rada službi na novoj lokaciji.
Ključni problem predstavlja činjenica da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još nije usvojilo novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Bez tog dokumenta nije moguće izvršiti sistematizaciju novih radnih mjesta niti trajno rasporediti službenike na predviđene pozicije.
Zbog toga se pojavljuje bojazan da bi novi sistem mogao biti aktiviran prije nego što budu stvoreni svi neophodni uslovi za njegov normalan rad.
Strah od kolapsa
Najveća zabrinutost odnosi se na mogućnost da teretni saobraćaj bude ozbiljno ugrožen. U slučaju da novi ugovor stupi na snagu bez odgovarajućih organizacionih rješenja, moglo bi doći do velikih zastoja i problema u prometu robe.
Takav scenario posebno zabrinjava prijevoznike i privrednike koji svakodnevno koriste ovaj granični prijelaz za izvoz i uvoz proizvoda. Svako duže čekanje na granici automatski povećava troškove poslovanja i usporava isporuku robe.
– Stupanjem na snagu novog ugovora, bez usvojenog pravilnika, Gradiška bi mogla ostati bez ijednog funkcionalnog graničnog prelaza za kamione i teretni saobraćaj, što bi uzrokovalo neviđenu ekonomsku štetu i kilometarske zastoje – upozoravaju iz UIO BiH.
Privrednici zabrinuti
Poslovna zajednica s posebnom pažnjom prati razvoj situacije jer bi eventualni problemi na prijelazu Gradiška mogli imati direktan utjecaj na brojne kompanije u Bosni i Hercegovini.
Prijevozničke firme, izvoznici i uvoznici očekuju da nadležne institucije pronađu rješenje koje će omogućiti nesmetan prelazak na novi sistem bez ugrožavanja robnog prometa. Mnogi smatraju da bi prelazni period ili privremena rješenja mogli spriječiti nastanak problema dok se ne ispune svi zakonski uslovi.
U poslovnim krugovima vlada mišljenje da modernizacija graničnih prijelaza jeste potrebna, ali da svaka promjena mora biti pažljivo planirana kako ne bi izazvala dodatne komplikacije.
Čeka se rasplet
Zbog svega navedenog, pažnja javnosti usmjerena je prema sastanku na kojem bi Borjana Krišto i Andrej Plenković trebali ozvaničiti novi sporazum. Očekuje se da će tokom razgovora biti otvoreno i pitanje načina na koji će se riješiti administrativne prepreke koje trenutno zabrinjavaju nadležne službe.
Mnogi smatraju da će upravo naredni koraci pokazati da li će novi ugovor zaista donijeti olakšanje na granici ili će se upozorenja o mogućim problemima pokazati opravdanim. Ono što je sigurno jeste da bi svaki zastoj na jednom od najvažnijih graničnih prijelaza imao posljedice koje bi osjetili i privrednici i građani.
Dok politički zvaničnici najavljuju novu fazu saradnje i modernizacije, nadležne institucije upozoravaju da bez rješavanja administrativnih pitanja postoji rizik od ozbiljnih poteškoća. Upravo zbog toga naredni potezi vlasti mogli bi biti ključni za izbjegavanje scenarija koji mnogi već nazivaju potencijalnom katastrofom na granici.