Političke poruke sa samita Evropske pučke stranke u Sarajevu ponovo su otvorile raspravu o jednom od najosjetljivijih pitanja u Bosni i Hercegovini. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović iskoristio je ovaj skup da još jednom pošalje jasne poruke o izmjenama Izbornog zakona, položaju hrvatskog naroda i budućnosti evropskog puta zemlje.
U glavnom gradu Bosne i Hercegovine održan je samit Evropske pučke stranke (EPP), najveće političke grupacije u Evropskoj uniji, na kojem su učestvovali brojni politički predstavnici iz regiona i Evrope. Tokom skupa potpisana je zajednička deklaracija, a posebnu pažnju izazvale su izjave Dragana Čovića koji je govorio o ključnim političkim izazovima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina.
Podrška iz Evrope
Čović je naglasio da samit predstavlja važan politički događaj za Bosnu i Hercegovinu te izrazio zahvalnost predsjedniku Evropske pučke stranke Manfredu Weberu zbog, kako je naveo, kontinuirane pažnje koju posvećuje položaju hrvatskog naroda u BiH.
Prema njegovim riječima, usvojena deklaracija ima poseban značaj jer podsjeća na obaveze koje domaće institucije trebaju ispuniti na evropskom putu. Istakao je da su predstavnici HDZ-a BiH godinama zagovarali reformske procese kroz institucije vlasti, uključujući Vijeće ministara BiH kojim predsjedava Borjana Krišto.
Čović smatra da evropske integracije nemaju alternativu i da Bosna i Hercegovina mora nastaviti s provođenjem reformi ukoliko želi napraviti ozbiljan iskorak prema članstvu u Evropskoj uniji.
Staro pitanje
Jedna od glavnih tema njegovog obraćanja ponovo je bilo pitanje Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Lider HDZ-a BiH već godinama upozorava da postojeći sistem izbora članova Predsjedništva BiH, prema njegovom mišljenju, ne omogućava legitimno predstavljanje hrvatskog naroda.
Govoreći o toj temi, Čović je ocijenio da je politička praksa koja traje godinama proizvela ozbiljne posljedice po odnose među narodima u Bosni i Hercegovini.
– Za Bosnu i Hercegovinu bilo je izuzetno štetno to što brojniji bošnjački narod već gotovo šesnaest godina u kontinuitetu bira dva člana Predsjedništva BiH, čime su unazađeni svi procesi u zemlji – poručio je Čović.
Ova izjava predstavlja nastavak dugogodišnjeg stava HDZ-a BiH da je potrebno izmijeniti izborna pravila kako bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost da bira svoje političke predstavnike.
Upozorenje lidera
Čović je posebno naglasio da pitanje izbora članova Predsjedništva ne vidi samo kao politički problem, nego kao pitanje koje utiče na ukupne odnose unutar države.
– Upravo takve prakse izvor su netrpeljivosti i razočarenja, klice koje razaraju tkivo Bosne i Hercegovine – upozorio je Čović.
Prema njegovom mišljenju, sadašnja generacija političkih lidera ima odgovornost da pronađe rješenje kako se isti problemi ne bi prenosili na buduće generacije.
On smatra da bi rješavanje ovog pitanja doprinijelo većem povjerenju među narodima i stabilnijem funkcionisanju institucija Bosne i Hercegovine.
Novi razgovori
Lider HDZ-a BiH najavio je i nastavak političkih razgovora sa strankama koje djeluju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Posebno je naglasio potrebu za dijalogom između hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika.
Prema njegovim riječima, cilj tih razgovora jeste relaksiranje političkih odnosa i stvaranje uslova za postizanje dogovora o ključnim pitanjima koja opterećuju političku scenu.
Među strankama s kojima planira razgovarati spomenuo je i SDA, naglašavajući da je dijalog jedini način za pronalaženje održivih rješenja.
Pohvale Krišto
Čović se tokom razgovora osvrnuo i na rad predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto.
Posebno je pohvalio potpisivanje sporazuma o graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ocijenivši ga važnim korakom za unapređenje saradnje dvije države.
Prema njegovom mišljenju, takvi sporazumi doprinose boljoj povezanosti, lakšem prometu roba i jačanju ekonomskih odnosa između dvije susjedne zemlje.
Evropski zakoni
Govoreći o radu institucija, Čović je najavio da će tokom predsjedavanja Domom naroda pokušati ubrzati usvajanje važnih zakonskih rješenja koja su povezana sa evropskim integracijama.
Posebno je izdvojio Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, navodeći da bi upravo ti propisi mogli biti među prioritetima u narednom periodu.
Usvajanje ovih zakona često se navodi kao jedan od ključnih koraka koje Bosna i Hercegovina mora napraviti kako bi nastavila napredovati na evropskom putu.
Uloga Plenkovića
Veliki dio razgovora Čović je posvetio i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, kojeg smatra jednim od najvažnijih zagovornika evropske perspektive Bosne i Hercegovine.
Istakao je da Plenković pruža snažnu podršku Bosni i Hercegovini u evropskim institucijama te da svojim političkim djelovanjem doprinosi jačanju položaja hrvatskog naroda u BiH.
Kao dokaz intenzivne saradnje najavio je dolazak više hrvatskih ministara u Bosnu i Hercegovinu, kao i zajedničku sjednicu predsjedništava HDZ-a BiH i HDZ-a Hrvatske u Dubrovniku.
Optimistična poruka
Na kraju obraćanja Čović je priznao da se evropski put Bosne i Hercegovine trenutno suočava sa ozbiljnim izazovima i zastojima.
Ipak, uprkos brojnim političkim nesuglasicama, izrazio je uvjerenje da Bosna i Hercegovina može napraviti značajan iskorak nakon narednih općih izbora.
– Evropski put BiH trenutno je u zastoju, ali vjerujem da će nakon narednih općih izbora, s hrvatskom predstavnicom u Predsjedništvu, evropski put Bosne i Hercegovine biti nezaustavljiv – poručio je Čović.
Njegove izjave još jednom su pokazale da će pitanje Izbornog zakona, legitimnog predstavljanja i evropskih integracija ostati među najvažnijim političkim temama u Bosni i Hercegovini i u periodu koji dolazi.
Pogledajte PRILOG!