Neočekivan sukob između Washingtona i vodećih evropskih prijestolnica otvorio je novo poglavlje u međunarodnoj politici prema Bosni i Hercegovini. Odluka o izboru novog visokog predstavnika izazvala je ozbiljne nesuglasice koje bi mogle imati posljedice daleko šire od same kadrovske promjene.
Prema navodima njemačkih medija, došlo je do otvorenog razmimoilaženja između administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i ključnih evropskih partnera kada je riječ o budućnosti međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini. U središtu spora našlo se pitanje nasljednika Christiana Schmidta na funkciji visokog predstavnika.
Borba za nasljednika
Ostavka Christiana Schmidta otvorila je proces izbora novog visokog predstavnika, funkcije koja već decenijama ima važnu ulogu u nadzoru provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Međutim, umjesto očekivanog dogovora, proces je prerastao u diplomatski sukob između američkih i evropskih saveznika.
Sjedinjene Američke Države podržale su italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, smatrajući ga najboljim kandidatom za preuzimanje jedne od najvažnijih međunarodnih funkcija u Bosni i Hercegovini. Sa druge strane, Francuska, Njemačka i Velika Britanija stale su iza francuskog diplomate Renéa Troccaza.
Takav rasplet pokazao je da među zapadnim partnerima više ne postoji potpuna saglasnost o tome kako treba izgledati buduća politika prema Bosni i Hercegovini. Upravo zbog toga razgovori unutar međunarodnih struktura nisu doveli do konačnog dogovora.
Nezadovoljstvo Washingtona
Nakon što njihov favorit nije dobio potrebnu podršku, iz američkih krugova stigle su poruke koje su izazvale dodatnu zabrinutost. Washington je, prema navodima medija, izrazio ozbiljno nezadovoljstvo evropskim pristupom i upozorio da bi mogao preispitati vlastitu ulogu u međunarodnom angažmanu u Bosni i Hercegovini.
Takve poruke izazvale su pažnju političkih analitičara jer su Sjedinjene Američke Države od završetka rata igrale ključnu ulogu u očuvanju Dejtonskog sporazuma. Njihova podrška godinama je smatrana jednim od temelja međunarodne stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Mnogi smatraju da bi eventualno smanjenje američkog angažmana moglo otvoriti brojna pitanja o budućem funkcionisanju međunarodnih institucija u zemlji.
Strah od podjela
Posebnu zabrinutost izazvale su procjene dijela civilnog društva i političkih analitičara koji smatraju da bi promjene u američkom pristupu mogle imati dugoročne posljedice za unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini.
Pojedini predstavnici nevladinog sektora upozoravaju da bi slabljenje međunarodnog nadzora moglo dodatno ojačati političke snage koje zagovaraju teritorijalne i etničke podjele. Upravo zbog toga izbor novog visokog predstavnika više nije samo kadrovsko pitanje, već tema koja se direktno povezuje s budućim političkim pravcem zemlje.
U javnosti se sve češće govori o mogućnosti da različiti međunarodni centri moći imaju suprotstavljene vizije razvoja Bosne i Hercegovine. Dok jedni zagovaraju nastavak snažnog međunarodnog prisustva, drugi smatraju da bi domaće institucije trebale preuzeti veću odgovornost.
Spor oko OHR-a
Iza sukoba oko imena novog visokog predstavnika krije se i mnogo dublje pitanje – kakva bi trebala biti buduća uloga Ureda visokog predstavnika.
Prema dostupnim informacijama, američka administracija već određeno vrijeme signalizira da bi naredni visoki predstavnik trebao imati znatno manji politički utjecaj nego njegovi prethodnici. Takav pristup razlikuje se od stava dijela evropskih država koje smatraju da OHR i dalje mora imati snažne mehanizme djelovanja.
Posebno je osjetljivo pitanje takozvanih bonskih ovlasti, koje visokom predstavniku omogućavaju da donosi obavezujuće odluke, nameće zakone i smjenjuje zvaničnike kada procijeni da je ugroženo provođenje Dejtonskog sporazuma.
Upravo te ovlasti godinama predstavljaju jednu od najkontroverznijih tema u političkom životu Bosne i Hercegovine, jer ih jedni vide kao neophodan instrument očuvanja stabilnosti, dok ih drugi smatraju ograničavanjem demokratskih procesa.
Neriješen spor
Kako dogovor još nije postignut, Christian Schmidt nastavlja obavljati funkciju visokog predstavnika do postizanja konsenzusa među članicama Vijeća za implementaciju mira. To znači da će proces izbora njegovog nasljednika vjerovatno ostati jedno od najvažnijih političkih pitanja u narednom periodu.
Diplomatski izvori navode da se razgovori nastavljaju, ali da su razlike između američkog i evropskog pristupa trenutno veoma izražene. Zbog toga je teško predvidjeti kada bi moglo doći do konačnog dogovora.
Ovaj spor pokazao je da Bosna i Hercegovina i dalje ostaje važno geopolitičko pitanje na kojem se prelamaju različiti međunarodni interesi. Ishod pregovora o novom visokom predstavniku mogao bi odrediti ne samo budućnost OHR-a, već i pravac u kojem će se razvijati odnosi između najvećih zapadnih saveznika kada je riječ o Bosni i Hercegovini.