Politička scena među hrvatskim strankama u Bosni i Hercegovini postaje sve zanimljivija kako se približavaju izbori. Sve više političkih aktera otvoreno govori o potrebi drugačijeg političkog djelovanja, a podrška koju posljednjih dana dobija Zdenko Lučić pokrenula je pitanje da li se formira ozbiljan blok koji bi mogao ugroziti dominaciju HDZ-a BiH.
Kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Zdenko Lučić tvrdi da njegova politička podrška kontinuirano raste. Prema njegovim riječima, politička grupacija koja ga podržava više nije ograničena na pet stranaka, već se širi i okuplja sve veći broj političkih subjekata.
Širenje podrške
Lučić je istakao da se njegovom političkom projektu u međuvremenu priključilo još nekoliko stranaka, te da očekuje nastavak tog procesa u narednom periodu.
– U međuvremenu smo dobili podršku još dvije stranke i sada smo sedmorka, a vrlo brzo ćemo biti desetorka. Pridružit će nam se stranke iz Posavine, Brčkog i srednje Bosne. Imat ćemo jednu lijepu brojku i još će biti stranaka iz HNS-a – rekao je Zdenko Lučić.
Iako nije želio precizirati o kojim političkim subjektima je riječ, njegova izjava izazvala je brojne reakcije i spekulacije o mogućem preslagivanju političkih odnosa unutar hrvatskog političkog korpusa.
Nova savezništva
Nakon ranije podrške Ramske narodne stranke, Lučić je dobio podršku i Čapljinske neovisne stranke, čiji je predsjednik Pero Previšić. Ova stranka je članica Hrvatskog narodnog sabora, što je dodatno privuklo pažnju političke javnosti.
Previšić je potvrdio da podržava Lučića, ali je naglasio da ne želi voditi kampanju prije zvaničnog početka izbornog procesa, smatrajući da politički akteri trebaju poštovati pravila i propise koji regulišu izbore.
Mnogo zanimljiviji bio je njegov odgovor na pitanje da li podrška Lučiću predstavlja početak ozbiljnog političkog fronta protiv Dragana Čovića i HDZ-a BiH.
Oštre kritike
Previšić nije krio nezadovoljstvo politikom koju godinama vodi HDZ BiH. Prema njegovom mišljenju, rezultati takve politike vidljivi su kroz kontinuirano smanjenje broja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
– Za mene je porazna činjenica da nas je danas u Bosni i Hercegovini manje od 300.000. Ono što želim reći jeste da, nažalost, živimo u vremenu u kojemu se sloboda govora kažnjava, a šutnja nagrađuje. Ljudi se boje javno iznijeti mišljenje, kritizirati vlast ili pružiti potporu drugačijoj politici, odnosno političkim idejama. Upravo je takvu atmosferu stvorila politika Dragana Čovića, politika u kojoj su strah i poslušnost postali važniji od slobode i odgovornosti. Dok se i godinama prodaje priča o zaštiti nacionalnih interesa, hrvatski narod nestaje i to treba otvoreno reći – poručio je Pero Previšić.
Njegove riječi izazvale su pažnju jer dolaze od političara koji djeluje unutar struktura povezanih s Hrvatskim narodnim saborom, organizacijom kojom dominira upravo HDZ BiH.
Početak promjena
Dodatni interes izazvao je i stav predsjednika Posavske stranke Ninoslava Sušilovića. Iako njegova stranka formalno ne učestvuje na predstojećim izborima, nije isključio mogućnost pružanja podrške Lučiću.
Ipak, istakao je da iskustvo iz prethodnih godina nalaže oprez i da političke poruke same po sebi nisu dovoljne bez konkretnih poteza.
Prema njegovim riječima, građani su se mnogo puta uvjerili da velika obećanja ne znače nužno i stvarne promjene, zbog čega sada očekuje konkretne rezultate prije nego što donese konačan sud.
– Mogu se samo nadati, kao Kemo i Arsen. Nadam se da bi to mogao biti početak, ali ne želim više biti preveliki optimista dok se netko ne dokaže na djelu. Ovo što čujemo i što vidimo izgleda mi pozitivno i podržavamo to, ali trebaju iza toga doći djela – kaže Sušilović.
Izazov za HDZ
Sve češće javne kritike na račun Dragana Čovića i HDZ-a BiH pokazuju da unutar hrvatskog političkog prostora postoje različita razmišljanja o budućem političkom pravcu. Iako HDZ BiH i dalje ima dominantnu poziciju među hrvatskim biračima, pojedini politički akteri smatraju da je došlo vrijeme za novu političku ponudu.
Pitanje koje se sada postavlja jeste mogu li manje hrvatske stranke prevazići međusobne razlike i formirati ozbiljan politički blok koji bi mogao konkurisati HDZ-u BiH. Upravo će naredni mjeseci pokazati da li se radi o prolaznom političkom okupljanju ili o početku ozbiljnijih promjena unutar hrvatskog političkog korpusa.
Za sada je jasno samo jedno, podrška Zdenku Lučiću raste, a politički pritisak na Dragana Čovića i HDZ BiH postaje sve vidljiviji. Hoće li to rezultirati stvarnim političkim promjenama ili će ostati tek predizborna priča, odlučit će birači na predstojećim izborima.