Nova političko-pravna polemika oko privremenog graničnog prijelaza kod Bosanske Gradiške otvorila je pitanje odgovornosti više visokih funkcionera u Bosni i Hercegovini. U središtu rasprave našli su se direktor Uprave za indirektno oporezivanje Zoran Tegeltija, zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak i glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.
Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da postoje ozbiljna pitanja koja zahtijevaju detaljno institucionalno ispitivanje, posebno kada je riječ o zakonitosti odluka koje su dovele do otvaranja privremenog graničnog prijelaza.
Sporni granični prijelaz
Otvaranje novog privremenog graničnog prijelaza kod Bosanske Gradiške izazvalo je burne reakcije dijela političke javnosti. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković optužio je Zorana Tegeltiju za nezakonito izmještanje opreme sa starog na novi prijelaz, dok su protiv odgovornih podnesene i krivične prijave.
Prema riječima profesora Trlina, cijeli slučaj otvara ozbiljna pitanja o poštivanju zakonskih procedura i nadležnosti institucija koje su učestvovale u donošenju odluka.
– Pitanje zakonitosti otvaranja privremenog graničnog prijelaza Gradiška predstavlja klasičan primjer institucionalnog sukoba i potencijalnog prekoračenja ovlaštenja. Zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak donio je rješenje o preusmjeravanju prometa, uz saglasnost direktora UIO Zorana Tegeltije, bez prethodnog ispunjavanja svih uslova predviđenih Pravilnikom o graničnim prijelazima i relevantnim zakonima (Zakon o graničnoj kontroli, Zakon o UIO itd.). Ako je odluka donesena mimo propisane procedure, a s obzirom na to da nije bilo prethodne saglasnosti Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, radi se o nezakonitoj upotrebi javne ovlasti – rekao je Davor Trlin.
Odgovornost Tegeltije
Trlin smatra da bi upravo direktor Uprave za indirektno oporezivanje mogao snositi najveću odgovornost ukoliko se potvrdi da su procedure prekršene.
Posebno naglašava da se radi o infrastrukturi koja ima direktan značaj za carinski i fiskalni sistem države, zbog čega svaka odluka mora biti donesena u skladu sa zakonom.
– Ova opravdana sumnja ima snažno utemeljenje u upravnom pravu: rješenje o preusmjeravanju saobraćaja ne može se donositi na bazi političkih dogovora, već lokacija mora taksativno ispuniti sve tehničke i sigurnosne uslove da bi pravno postala prijelaz. Premještanje opreme i omogućavanje rada prijelaza bez pune legalizacije može se kvalifikovati kao ozbiljan propust, a za Zorana Tegeltiju – kao direktora UIO – odgovornost je najizglednija jer se radi o carinskoj i fiskalnoj infrastrukturi. To može podlijegati krivičnoj odgovornosti za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Krivičnog zakona BiH, posebno ako je prouzrokovana šteta državnom budžetu ili narušavanje carinskog režima, jer je evidentno da se ovdje prekoračilo ovlaštenje – rekao je Davor Trlin.
Dodao je da, kada je riječ o Ivici Bošnjaku, postoji politička i upravna odgovornost, dok bi eventualna krivična odgovornost zavisila od rezultata istrage.
Ozbiljne optužbe
Komentarišući optužbe koje je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković iznio na račun glavnog tužioca Milanka Kajganića, Trlin upozorava da je riječ o izuzetno ozbiljnim tvrdnjama koje zahtijevaju konkretne dokaze.
Prema njegovom mišljenju, javne optužbe same po sebi nisu dovoljne za utvrđivanje odgovornosti, ali navodi moraju biti detaljno provjereni kroz nadležne institucije.
– Nasuprot tome, optužbe ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je glavnog tužitelja Tužilaštva BiH Milanka Kajganića nazvao „SNSD-ovom kamikazom“ optuživši ga da uništava predmete u državnom tužilaštvu po nalogu te stranke, zahtijevaju drastično viši standard dokazivanja. Optužbe da glavni tužilac “uništava predmete” su vrlo ozbiljne i zahtijevaju konkretne dokaze, a ne samo političke izjave sa press-konferencija – rekao je Davor Trlin.
Naglasio je da bi Visoko sudsko i tužilačko vijeće, kao i Ured disciplinskog tužioca, trebali detaljno ispitati sve navode kako bi se utvrdilo postoji li bilo kakva odgovornost.
Spor sa Evropskom unijom
Profesor Trlin osvrnuo se i na aktuelni spor između VSTV-a i Evropske komisije, koji se odnosi na provjeru imovinskih kartona sudija i tužilaca.
Smatra da transparentnost u pravosuđu predstavlja jedan od ključnih uslova za jačanje povjerenja građana i nastavak evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
– Ovaj slučaj pokazuje koliko je pitanje transparentnosti i integriteta pravosuđa važno za proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Provjera imovinskih kartona sudija i tužilaca nije samo administrativno pitanje, već jedan od ključnih mehanizama za jačanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem – rekao je Davor Trlin.
Dodao je da je neophodno pronaći rješenje koje će istovremeno osigurati nezavisnost pravosuđa i efikasnu kontrolu integriteta nosilaca pravosudnih funkcija.
Slučaj Anje Ljubojević
Govoreći o saobraćajnoj nesreći koju je izazvala potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Anja Ljubojević, Trlin smatra da se ovakvi slučajevi ne smiju posmatrati samo kroz prizmu političke odgovornosti.
Prema njegovim riječima, zakon mora biti jednak za sve bez obzira na funkciju koju neko obavlja.
– Vožnja u alkoholiziranom stanju službenim vozilom i izazivanje saobraćajne nesreće sa materijalnom štetom predstavlja klasično krivično djelo ugrožavanja saobraćaja pod uticajem alkohola prema Krivičnom zakonu RS – rekao je Davor Trlin.
Posebno je naglasio da poslanički imunitet ne može služiti kao zaštita od odgovornosti za radnje koje nisu povezane sa obavljanjem funkcije.
– Moralna odgovornost je očigledna i neosporna za osobu na tako visokom položaju, ali ono što je ključno jeste precizno rušenje mita o političkoj nedodirljivosti: krivična odgovornost postoji bez obzira na položaj, jer imunitet narodnih poslanika nije apsolutan – rekao je Davor Trlin.
Na kraju je poručio da svaki pokušaj privilegovanog tretmana političkih funkcionera u ovakvim slučajevima direktno narušava povjerenje građana u pravni sistem i princip jednakosti pred zakonom.