Hoće li odluka Ustavnog suda BiH imati značajan utjecaj na jedan od najpraćenijih pravnih i političkih predmeta u zemlji? Upravo to pitanje ponovo je u centru pažnje nakon što je ova institucija otkrila nove detalje o zahtjevu koji se odnosi na izmjene Krivičnog zakona BiH, a koje su bile ključne u procesu protiv Milorada Dodika.
U fokusu javnosti našao se odgovor koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine dostavio na poslaničko pitanje zastupnice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Sanje Vulić. Pitanje se odnosilo na ocjenu ustavnosti odredbi Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koje su kasnije bile osnova za presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Predmet pred plenumom
Prema informacijama koje je dostavio Ustavni sud BiH, riječ je o predmetu oznake U-43/25, koji se odnosi na zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 203.a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i odredbi kojima su izvršene izmjene i dopune tog zakona.
Iz odgovora proizlazi da bi se ovaj predmet uskoro mogao naći pred sudijama na plenarnoj sjednici, gdje će biti razmatrana sva otvorena pravna pitanja koja se odnose na navedene odredbe.
– Ustavni sud BiH će, kao i do sada, obrazložiti svoju nadležnost i odluku koju donese – navedeno je u odgovoru Sanji Vulić.
Ova informacija odmah je izazvala veliko interesovanje jer je upravo član 203.a bio ključan u postupku koji je vođen protiv predsjednika Republike Srpske.
Presuda Miloradu Dodiku
Podsjetimo, prema pravosnažnoj presudi, Milorad Dodik proglašen je krivim za krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika, koje je definisano članom 203.a stav 1. Krivičnog zakona BiH.
Sud je tokom postupka utvrdio da je Dodik 2023. godine, obavljajući funkciju predsjednika Republike Srpske, potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je prethodno usvojila Narodna skupština Republike Srpske. Problem je nastao zbog činjenice da je visoki predstavnik prije toga donio odluke kojima je spriječeno stupanje tih zakona na snagu.
Prema obrazloženju presude, takvim postupanjem nisu provedene niti ispoštovane odluke visokog predstavnika, što je predstavljalo osnov za donošenje osuđujuće presude.
Pitanje ustavnosti
Zahtjev koji se sada nalazi pred Ustavnim sudom BiH usmjeren je upravo na ispitivanje ustavnosti zakonskih odredbi na osnovu kojih je vođen i okončan postupak protiv Dodika.
Pravni stručnjaci već duže vrijeme ukazuju da bi odluka Ustavnog suda mogla imati širi značaj od samog konkretnog slučaja, jer se odnosi na pitanje položaja visokog predstavnika u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, kao i na pravnu prirodu odluka koje donosi.
Ustavni sud je, odgovarajući na dodatna pitanja, podsjetio na svoje ranije stavove o ulozi visokog predstavnika i njegovim ovlaštenjima.
Status visokog predstavnika
U obrazloženju se navodi da je međunarodna zajednica visokom predstavniku povjerila posebna ovlaštenja kroz Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i kroz odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Sud je naglasio da mandat visokog predstavnika ima međunarodni karakter, zbog čega određeni aspekti njegovog djelovanja nisu predmet ocjene pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
– Ovlaštenja visokog predstavnika koja proizilaze iz Aneksa 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te rezolucija Vijeća sigurnosti nisu podložna kontroli Ustavnog suda. Međutim, kada visoki predstavnik intervenira u pravni sistem BIH tada djeluje kao vlast BiH. Zakoni koje donosi su prirode domaćih zakona te se moraju smatrati zakonima BiH – obrazloženo je iz Ustavnog suda BiH.
Šta slijedi dalje
Nakon što predmet bude uvršten na dnevni red plenarne sjednice, sudije Ustavnog suda BiH razmatrat će argumente podnosilaca zahtjeva, dosadašnju praksu ove institucije, ali i širi ustavnopravni okvir koji reguliše djelovanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Bez obzira na konačan ishod, odluka koja bude donesena mogla bi imati značajan politički i pravni odjek. Osim što će dati odgovor na pitanje ustavnosti spornih zakonskih odredbi, mogla bi dodatno definisati odnos domaćih institucija prema zakonima koje donosi visoki predstavnik.
Zbog toga se predmet U-43/25 već sada smatra jednim od najvažnijih postupaka koji će se u narednom periodu naći pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, a njegov epilog s posebnom pažnjom prate i politički akteri i stručna javnost.