Da li Bosna i Hercegovina može zadržati bezvizni režim sa Rusijom uprkos zahtjevima koji dolaze iz Evropske unije? Upravo je to pitanje ponovo otvorio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, iznoseći tvrdnje da se na bh. institucije vrši snažan pritisak kako bi se promijenila postojeća politika prema ruskim državljanima.
U razgovoru za rusku novinsku agenciju TASS, Dodik je poručio da predstavnici Republike Srpske neće podržati bilo kakvu odluku koja bi dovela do uvođenja viza za državljane Ruske Federacije. Istakao je da je takav stav nepromijenjen i da će ostati na snazi bez obzira na zahtjeve koji dolaze iz evropskih političkih centara.
Oštar stav SNSD-a
Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i Rusije, Dodik je naglasio da srpski politički predstavnici neće pristati na promjene koje bi, prema njegovom mišljenju, narušile postojeće veze između dvije zemlje.
Prema njegovim riječima, donošenje odluka na nivou Bosne i Hercegovine podrazumijeva saglasnost predstavnika sva tri konstitutivna naroda, zbog čega smatra da inicijative koje nemaju podršku predstavnika iz Republike Srpske ne mogu biti realizovane.
– Na Bosnu i Hercegovinu se vrši pritisak da uvede vize za državljane Rusije. Međutim, mi nećemo dozvoliti da takva odluka prođe, baš kao što smo spriječili i formalno uvođenje sankcija Rusiji. Nema Bosne i Hercegovine bez Srba. A Srbi poručuju da vize za državljane Rusije neće biti uvedene – izjavio je Dodik.
Pritisci iz Evrope
Lider SNSD-a tvrdi da zahtjevi evropskih institucija nisu ograničeni samo na pitanje Rusije. Kako navodi, od Bosne i Hercegovine se očekuje usklađivanje vizne politike sa standardima Evropske unije, što bi moglo obuhvatiti i druge države koje trenutno imaju bezvizni režim sa BiH.
Dodik smatra da bi takve promjene imale ozbiljne posljedice po međunarodne odnose zemlje i njenu otvorenost prema važnim globalnim partnerima. Zbog toga poručuje da neće podržati mjere koje bi, prema njegovoj ocjeni, dodatno ograničile međunarodnu saradnju.
Pitanje odnosa sa Kinom
Tokom intervjua osvrnuo se i na odnose Bosne i Hercegovine sa drugim velikim državama, posebno Kinom. Istakao je da se, prema njegovim tvrdnjama, iz evropskih krugova mogu čuti zahtjevi za promjenama koje se ne odnose samo na Rusiju, već i na druge zemlje sa kojima BiH održava dobre diplomatske i ekonomske veze.
Prema njegovom mišljenju, takav pristup mogao bi negativno uticati na vanjskopolitičku poziciju Bosne i Hercegovine i ograničiti prostor za saradnju sa državama koje imaju značajnu ulogu na svjetskoj sceni.
Sukob različitih politika
Pitanje usklađivanja vanjske politike Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom već godinama izaziva političke rasprave unutar zemlje. Dok jedni smatraju da je približavanje evropskim standardima ključni korak na putu ka članstvu u EU, drugi upozoravaju da takav proces ne smije ugroziti postojeće odnose sa državama koje nisu dio evropskog bloka.
Dodik je i ovom prilikom ponovio da Republika Srpska neće podržati odluke koje smatra štetnim za svoje političke i ekonomske interese. Naglasio je da je spreman ostati pri tom stavu čak i u slučaju dodatnih političkih pritisaka ili eventualnih posljedica koje bi mogle uslijediti zbog takve politike.
Budući izazovi
Rasprava o viznom režimu za ruske državljane dolazi u trenutku kada Evropska unija od zemalja kandidata očekuje veći stepen usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom. Upravo zbog toga pitanje odnosa prema Rusiji ostaje jedna od tema koja izaziva podjele među političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
Dodik, međutim, tvrdi da je stav Republike Srpske po tom pitanju jasan i da neće biti promijenjen. Prema njegovim riječima, predstavnici SNSD-a nastavit će se protiviti svim inicijativama koje podrazumijevaju uvođenje viza ruskim državljanima, smatrajući da bi takav potez bio suprotan interesima Republike Srpske i njenim dugogodišnjim odnosima sa Ruskom Federacijom.
Time je još jednom potvrđeno da će pitanje usklađivanja vanjske politike Bosne i Hercegovine sa zahtjevima Evropske unije ostati jedna od najvažnijih političkih tema u narednom periodu, uz nastavak rasprava o tome kojim putem zemlja treba ići u odnosima sa međunarodnim partnerima.