Nakon višemjesečnih pravnih pokušaja da ospori presudu donesenu pred domaćim sudovima, Milorad Dodik dobio je još jednu nepovoljnu odluku. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je njegovu aplikaciju, čime je okončan i posljednji međunarodni pravni korak koji je mogao koristiti u nastojanju da ospori pravosnažnu presudu Suda Bosne i Hercegovine.
Prema informacijama koje su dostavljene institucijama Bosne i Hercegovine i Dodikovom pravnom timu, sudija pojedinac Evropskog suda za ljudska prava ocijenio je da je zahtjev očigledno neosnovan. U obrazloženju je navedeno da ne postoje razlozi zbog kojih bi predmet bio razmatran u meritumu, što praktično znači da Sud nije pronašao osnov za dalje vođenje postupka.
Kraj pravne borbe
Ovakva odluka predstavlja značajan trenutak u slučaju koji je mjesecima bio u fokusu javnosti. Nakon što je iscrpio pravne mogućnosti pred domaćim institucijama, Dodik je svoju pravnu bitku pokušao nastaviti pred Evropskim sudom za ljudska prava, tvrdeći da su mu tokom postupka bila povrijeđena određena prava garantovana Evropskom konvencijom.
Međutim, Sud u Strazburu nije prihvatio te argumente. Odbijanjem aplikacije praktično je potvrđeno da nema osnova za preispitivanje odluka koje su ranije donijele pravosudne institucije Bosne i Hercegovine.
Ranije odbijena privremena mjera
Ovo nije prvi neuspjeh Dodikovog pravnog tima pred Evropskim sudom za ljudska prava. Još ranije je odbijen zahtjev za izricanje privremene mjere kojom se tražilo obustavljanje provođenja sudskih odluka u Bosni i Hercegovini do okončanja postupka pred Sudom u Strazburu.
Tada je Sud zaključio da ne postoje okolnosti koje bi opravdale donošenje takve mjere, pa su odluke domaćih institucija nastavile da proizvode pravne posljedice.
Presuda Suda BiH
Podsjećamo, Milorad Dodik je pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da je tokom jula 2023. godine nastavio zakonodavne aktivnosti uprkos odlukama koje je donio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
Predmet se odnosio na zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a kojima je bilo predviđeno da se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku Republike Srpske niti provoditi na teritoriji tog entiteta.
Nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio navedene zakone i izmijenio Krivični zakon Bosne i Hercegovine na način da je nepoštivanje njegovih odluka postalo krivično djelo, Dodik je ipak potpisao ukaze o proglašenju tih zakona.
Upravo je taj potez bio ključni razlog za pokretanje krivičnog postupka koji je kasnije rezultirao osuđujućom presudom.
Godina zatvora i zabrana funkcije
Pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine Dodik je osuđen na godinu dana zatvora te šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske i drugih javnih dužnosti.
Istovremeno, u istom predmetu bio je optužen i direktor Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić. Za razliku od Dodika, Lukić je oslobođen optužbi.
Nakon što je presuda postala pravosnažna, Dodik je izgubio mogućnost da nastavi obavljati funkciju predsjednika Republike Srpske, čime je slučaj dobio i značajne političke posljedice.
Odbijena i apelacija
Prije obraćanja Sudu u Strazburu, Dodik je pokušao osporiti presudu i pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Međutim, i ta apelacija proglašena je neosnovanom.
Nakon toga uslijedilo je obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava, koji je najprije odbio zahtjev za privremenu mjeru, a potom i samu aplikaciju.
Time je zatvoren još jedan pravni put kojim je Dodik pokušao osporiti odluke domaćih sudova.
Političke posljedice
Odluka iz Strazbura mogla bi imati značajan politički odjek, s obzirom na to da se radi o jednom od najvažnijih sudskih postupaka vođenih protiv visokorangiranog političkog zvaničnika u Bosni i Hercegovini.
Iako se očekuju reakcije iz političkog života Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, pravni aspekt slučaja sada je u velikoj mjeri zaključen. Evropski sud za ljudska prava jasno je stavio do znanja da ne vidi osnov za razmatranje Dodikove žalbe, čime je ostala na snazi pravosnažna presuda donesena pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Nakon odluke iz Strazbura, prostor za daljnje pravne poteze postao je izuzetno ograničen, a predmet koji je mjesecima izazivao pažnju domaće i regionalne javnosti dobio je svoj epilog i pred najvažnijom evropskom sudskom institucijom za zaštitu ljudskih prava.