Nakon što je Evropski sud za ljudska prava odbacio apelaciju Milorada Dodika, uslijedile su brojne reakcije u političkim i pravnim krugovima. Među njima se izdvojio komentar bosanskohercegovačkog politologa Jasmina Mujanovića, koji smatra da bi ova odluka mogla imati šire političke posljedice od samog sudskog postupka.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojim je pokušao osporiti pravosnažnu presudu Suda Bosne i Hercegovine. Odluka je donesena nakon što je Sud ocijenio da je njegova aplikacija očigledno neosnovana i da ne postoje razlozi za njeno dalje razmatranje.
Kraj pravnog puta
Odbijanjem apelacije praktično je okončan međunarodni pravni proces koji je Dodik vodio nakon što je iscrpio pravne mogućnosti pred domaćim institucijama.
Podsjetimo, Sud Bosne i Hercegovine ga je pravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Prije konačne odluke o apelaciji, Evropski sud za ljudska prava već je odbio i zahtjev za privremenu mjeru kojom je Dodikov pravni tim pokušao zaustaviti provođenje sudskih odluka u Bosni i Hercegovini.
Presuda ostaje na snazi
Predmet protiv Dodika odnosio se na njegovo potpisivanje ukaza o proglašenju zakona koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske tokom 2023. godine.
Ti zakoni predviđali su da se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku Republike Srpske niti provoditi na teritoriji tog entiteta. Nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio navedene zakone i izmijenio Krivični zakon Bosne i Hercegovine, Dodik je ipak nastavio proceduru njihovog proglašenja.
Zbog toga je protiv njega podignuta optužnica, a postupak je okončan pravosnažnom osuđujućom presudom.
Istovremeno, direktor Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić, koji je bio obuhvaćen istim predmetom, oslobođen je optužbi.
Reakcija Jasmina Mujanovića
Odluku Evropskog suda za ljudska prava komentarisao je i politolog Jasmin Mujanović, koji godinama prati političke procese u Bosni i Hercegovini i regionu.
On smatra da sama odluka nije neočekivana, ali da bi mogla imati značajan uticaj na političke rasprave koje se vode u vezi sa budućim potezima međunarodne zajednice.
– Evropski sud za ljudska prava odbacio je apelaciju secesionističkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, kojeg podržava Rusija, kojom se tražilo poništenje odluke Suda Bosne i Hercegovine o njegovoj smjeni sa funkcije – naveo je Mujanović.
Politička cijena mogućih odluka
U nastavku svog osvrta Mujanović je ukazao na glasine koje se posljednjih mjeseci pojavljuju u političkim krugovima, a koje se odnose na moguće poteze novog visokog predstavnika.
Prema njegovoj ocjeni, odluka iz Strazbura dodatno komplikuje svaki pokušaj političkog preispitivanja pravnog okvira na osnovu kojeg je Dodik osuđen.
– Ovo samo po sebi nije iznenađenje, ali s obzirom na to da se i dalje šire glasine kako će Sjedinjene Američke Države izvršiti pritisak na novoimenovanog visokog predstavnika da ukine zakon po kojem je Dodik osuđen, ova odluka će takav korak učiniti politički znatno skupljim – naveo je Mujanović.
Šta slijedi dalje
Odluka Evropskog suda za ljudska prava predstavlja još jednu potvrdu presuda koje su prethodno donijele pravosudne institucije Bosne i Hercegovine. Time je dodatno sužen prostor za nove pravne pokušaje osporavanja presude koja je već postala pravosnažna.
Istovremeno, slučaj nastavlja izazivati političke reakcije, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i među međunarodnim akterima koji prate situaciju u zemlji.
Pojedini analitičari smatraju da će odluka iz Strazbura ojačati argumente onih koji insistiraju na dosljednom provođenju sudskih odluka, dok drugi upozoravaju da političke rasprave o ulozi visokog predstavnika i dalje ostaju otvorene.
Bez obzira na buduće političke procese, činjenica je da je Evropski sud za ljudska prava zaključio da ne postoji osnov za razmatranje Dodikove žalbe. Time je potvrđeno da pravosnažna presuda Suda Bosne i Hercegovine ostaje na snazi, a jedan od najpraćenijih političko-pravnih slučajeva u zemlji dobio je epilog i pred najvišom evropskom institucijom za zaštitu ljudskih prava.