Kako je jedan detalj iz ratnog perioda ponovo dospio u centar pažnje javnosti? Upravo zbog toga se posljednjih dana ponovo govori o događajima koji prate politički put Dragana Čovića.
Šta se krije iza poteza koji se Draganu Čoviću i danas spočitava?
Jedan zahtjev iz prošlosti ponovo otvorio pitanja o Čovićevoj ulozi.
Priča stara više od tri decenije ponovo izazvala burne reakcije.
Obilježavanje godišnjice
Delegacija Hrvatskog narodnog sabora BiH, predvođena predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, položila je vijence i odala počast poginulim braniteljima povodom obilježavanja 34. godišnjice vojno-redarstvene operacije „Lipanjske zore“.
Dok je tokom obraćanja govorio o značaju kulture sjećanja i očuvanju istine o ratnim događajima, dio javnosti ponovo je podsjetio na kontroverze koje godinama prate njegov ratni put. Posebno se ističe period s kraja 1991. i početka 1992. godine, kada je Čović bio jedan od rukovodilaca mostarske vazduhoplovne industrije SOKO.
Njegovi politički protivnici tvrde da upravo dokumenti iz tog perioda predstavljaju važan dio priče koji se ne može zanemariti kada se govori o njegovoj ulozi tokom ratnih godina.
Potpisi za avione
Dokumentacija iz kompanije SOKO Mostar pokazuje da je Dragan Čović u oktobru 1991. godine obavljao funkciju direktora proizvodnje te da je bio član „Štaba neposrednog rukovođenja“. U to vrijeme preduzeće je djelovalo pod kontrolom tadašnjih saveznih struktura i Jugoslovenske narodne armije.
Upravo ti dokumenti godinama izazivaju političke rasprave. Protivnici lidera HDZ-a BiH navode da postoje potpisi kojima su odobravane tehničke preinake na vojnim letjelicama JNA, uključujući ugradnju određenih sistema i nosača naoružanja.
Takve tvrdnje koriste kao argument da je bio dio logističkog i industrijskog sistema koji je služio vojsci koja je već učestvovala u ratnim operacijama na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Sa druge strane, njegovi politički saveznici godinama ističu da je riječ o poslovima koje je obavljao kao rukovodilac u velikom državnom preduzeću te da se događaji iz tog perioda često tumače kroz današnju političku prizmu.
Prelomni trenutak
Posebnu pažnju javnosti privlači april 1992. godine, kada se situacija u Mostaru naglo mijenjala. Snage JNA bile su prisutne na području grada, a rat je već zahvatio brojne dijelove Bosne i Hercegovine.
Prema javno dostupnim svjedočenjima Petra Zelenike, tadašnjeg ratnog komandanta odbrane Mostara, upravo tada dolazi do velikog preokreta u Čovićevom ratnom putu.
Navodi se da se nakon blokade mostarskog naselja Rodoč obratio kriznom štabu tražeći zaštitu. Taj događaj mnogi smatraju trenutkom kada je definitivno napustio dotadašnji sistem i priključio se novoj strukturi.
Prema istim navodima, tada je zadužio novu uniformu i raspoređen je u sektor vojne logistike.
Govor koji je izazvao reakcije
– Danas, kada gledamo obilježja naših postrojbi i zastavu hrvatskoga naroda, budimo ponosni na nju. U njoj su naš identitet, svaka žrtva naših branitelja, naš jezik, naša vjera, kultura i tradicija. Kultura sjećanja čuva istinu o žrtvi hrvatskih branitelja – istinu na kojoj se gradi Bosna i Hercegovina kao domovina u kojoj će hrvatski narod biti potpuno jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda. Budimo dostojni žrtve kojoj se klanjamo, budimo časni i odgovorni te preuzmimo odgovornost za svoj hrvatski narod kako bismo gradili Bosnu i Hercegovinu u kojoj više nikada neće biti rata – rekao je Dragan Čović.
Upravo nakon ovog obraćanja ponovo su otvorene rasprave o događajima iz ratnog perioda i dokumentima koji se godinama pojavljuju u političkim polemikama.
Pitanja koja ostaju
Više od tri decenije nakon početka rata, dokumenti, svjedočenja i različita tumačenja događaja iz proljeća 1992. godine i dalje izazivaju pažnju javnosti.
Jedni smatraju da ti podaci otvaraju ozbiljna pitanja o ulozi pojedinih političkih lidera tokom ratnih godina, dok drugi tvrde da se radi o pokušajima političkog obračuna kroz interpretaciju događaja iz izuzetno složenog perioda.
Ipak, činjenica ostaje da se priča o prelasku Dragana Čovića s jedne strane na drugu i dalje često vraća u fokus javnosti, posebno u trenucima kada se obilježavaju važni datumi iz ratne prošlosti Bosne i Hercegovine.