Dokumenti stari nekoliko godina ponovo su otvorili pitanje načina na koji je uspostavljena saradnja policijskih institucija Federacije BiH sa Europolom. Posebnu pažnju izazvala je činjenica da su iz jednog važnog memoranduma izostavljena četiri kantona u kojima dominiraju političke stranke sa hrvatskim predznakom.
Dokument koji je ponovo otvorio pitanje četiri kantona: Legalizacija trećeg entiteta
Kantoni pod dominantnim uticajem HDZ-a: Pitanje trećeg entiteta
U junu 2021. godine Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Federalna uprava policije, zajedno sa predstavnicima više kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova potpisalo je Memorandum o saradnji u okviru kontakt tačke za saradnju sa Europolom.
Dokument je u tom periodu predstavljao osnov za ostvarivanje komunikacije i saradnje sa Europolom kroz mehanizme predviđene Sporazumom o operativnoj i strateškoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Europola.
Šta piše u memorandumu
Prema sadržaju dokumenta, šest kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova ovlastilo je Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Federalnu upravu policije, da ih zastupa i ostvaruje komunikaciju u okviru kontakt tačke.
– U skladu sa članom 6. stav (3) Instrukcije o postupanju u cilju provedbe Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Europola, broj: 01-50-203/21-3 od 06. januara 2021. godine („Službeni glasnik BiH“, broj: 8/21 – u daljem tekstu: Instrukcija), šest (6) niže navedenih kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova (uprava kantonalnih policija) ovlašćuje Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova (Federalnu upravu policije) za zastupanje i ostvarivanje komunikacije u okviru Kontakt tačke – navodi se u Memorandumu.
Memorandum je u ime Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova potpisao Ensad Korman, zajedno sa predstavnicima policijskih uprava Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Bosansko-podrinjskog i Srednjobosanskog kantona, kao i Kantona Sarajevo.
Četiri kantona ostala van sporazuma
Upravo sastav potpisnika postao je predmet brojnih analiza i polemika. Naime, u sporazumu nisu učestvovali Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački kanton, Posavski kanton i Kanton 10.
Riječ je o kantonima koji se često povezuju sa dominantnim političkim uticajem HDZ-a BiH, zbog čega je izostanak njihovih predstavnika iz Memoranduma otvorio brojna pitanja o razlozima takvog rješenja.
Prema navodima iznesenim u analizi ovog dokumenta, Memorandum je stvorio model prema kojem Federalna uprava policije u komunikaciji sa Europolom zastupa samo dio Federacije Bosne i Hercegovine, dok četiri kantona nisu obuhvaćena istim aranžmanom.
Pitanje političke odgovornosti
Kritičari ovakvog modela smatraju da se ne može govoriti o slučajnom propustu, već o svjesno kreiranom rješenju koje je proizvelo dodatne podjele unutar Federacije BiH.
Posebno se postavlja pitanje da li je na ovaj način prihvaćen model u kojem određeni dijelovi Federacije funkcionišu izvan okvira koji je uspostavljen za ostatak entiteta kada je riječ o saradnji sa Europolom.
Zbog toga se u javnosti sve češće postavlja pitanje odgovornosti tadašnjeg političkog i policijskog rukovodstva Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.
U fokusu tih pitanja nalaze se tadašnji federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara i Ensad Korman, koji je bio jedan od ključnih ljudi Federalne uprave policije.
Brojna pitanja bez odgovora
Kritičari ovakvog rješenja smatraju da javnost ima pravo znati zbog čega Memorandum nije obuhvatio svih deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ako je cilj bio stvaranje jedinstvenog sistema saradnje sa Europolom, postavlja se pitanje zbog čega nisu uključeni svi kantoni i da li je postojala bilo kakva formalna prepreka za takvo rješenje.
Upravo ta pitanja i danas izazivaju rasprave među stručnjacima za sigurnosni sektor, ali i među političkim akterima koji smatraju da ovakav model nije doprinosio jačanju jedinstvenog sigurnosnog sistema.
Promjene stigle dvije godine kasnije
U martu 2023. godine usvojen je Pravilnik o radu i operativnoj saradnji Nacionalne, odnosno Zajedničke kontakt tačke za Bosnu i Hercegovinu za saradnju sa Europolom.
Tim dokumentom uspostavljen je znatno širi model saradnje u odnosu na Memorandum iz 2021. godine.
Za razliku od ranijeg rješenja koje je obuhvatalo samo šest kantonalnih policijskih uprava, novi pravilnik zasnovan je na uključivanju svih relevantnih policijskih i sigurnosnih institucija u Bosni i Hercegovini kroz zajedničku kontakt tačku.
Njime su precizno definisana prava, obaveze i način saradnje svih institucija uključenih u međunarodnu policijsku saradnju sa Europolom.
Da li je jedinstven model bio moguć od početka
Naknadno usvajanje pravilnika otvorilo je dodatna pitanja o tome da li je jedinstven model saradnje svih policijskih institucija mogao biti uspostavljen i ranije.
Prema mišljenju dijela stručne javnosti, upravo novi pravilnik pokazuje da je postojala mogućnost uključivanja svih kantona u Federaciji BiH, kao i institucija iz Republike Srpske i Brčko distrikta, kroz jedinstveni sistem saradnje.
Zbog toga se i danas postavlja pitanje zbog čega je 2021. godine odabran model koji nije uključivao četiri kantona sa hrvatskom većinom u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Iako je u međuvremenu uspostavljen drugačiji sistem saradnje sa Europolom, rasprave o Memorandumu iz 2021. godine ne prestaju. Upravo zbog toga ovaj dokument i dalje ostaje predmet političkih i stručnih polemika, posebno kada se govori o funkcionisanju sigurnosnog sistema Federacije BiH i odnosima između različitih nivoa vlasti.
Foto:
