Posljednja rotacija u vrhu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donijela je promjenu na mjestu predsjedavajućeg, ali i otvorila brojna pitanja o političkim odnosima koji su obilježili prethodni period. Dok Dragan Čović najavljuje deblokadu rada i efikasnije donošenje odluka, mandat Kemala Ademovića ostaje tema brojnih političkih analiza i različitih tumačenja.
Čović preuzeo kormilo Doma naroda: Kako su Kemalu Ademoviću napravili politički pakao
Kako su Kemalu Ademoviću napravili politički pakao: Dragan Čović profitirao
Posljednjom rotacijom u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH mjesto predsjedavajućeg preuzeo je lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Njegov dolazak na čelo ovog doma odmah je praćen porukama o potrebi ubrzavanja zakonodavnog procesa i uklanjanja prepreka koje su mjesecima usporavale rad institucije.
Ipak, promjena na čelu Doma naroda istovremeno je vratila fokus na mandat Kemala Ademovića, koji je funkciju predsjedavajućeg obavljao u periodu obilježenom političkim sukobima, blokadama i čestim nesuglasicama unutar vladajuće koalicije.
Kako je Ademović došao u Kolegij
Političke rasprave o ulozi Kemala Ademovića ne prestaju ni nakon završetka njegovog mandata. Posebno se ističe način na koji je izabran u Kolegij Doma naroda, jer prema tvrdnjama njegovih kritičara nije bio prvi izbor Kluba Bošnjaka.
U političkim krugovima često se podsjeća da je Ademović do funkcije došao uz podršku delegata HDZ-a i SNSD-a, što je od samog početka izazivalo brojne polemike.
Takva situacija dodatno je opteretila njegov mandat, jer su upravo politički partneri koji su omogućili njegov izbor kasnije postali dio političkih procesa koji su doveli do blokada i usporavanja rada institucija.
Blokade obilježile mandat
Period Ademovićevog predsjedavanja obilježili su brojni zastoji u radu Doma naroda. Sjednice su često bile predmet političkih neslaganja, nedostatka kvoruma i međusobnih optužbi između političkih partnera.
Mnogi analitičari smatraju da se upravo tokom tog perioda pokazalo koliko je teško voditi jednu od najvažnijih institucija Bosne i Hercegovine bez stabilne političke podrške unutar vlastitog kluba.
Kritičari tvrde da Ademovićeve političke pozicije nisu uspjele zaustaviti procese koji su doveli do blokada, te da su njegove takozvane „crvene linije“ često ostajale bez konkretnog efekta.
Politički odnosi unutar vlasti
Posebnu pažnju privlače odnosi između stranaka koje čine vlast na nivou Bosne i Hercegovine. Tokom prethodnih godina više puta se moglo čuti da su ključne odluke rezultat političkih dogovora koji su prevazilazili formalne odnose unutar klubova naroda.
Upravo zbog toga dio javnosti smatra da je slučaj Kemala Ademovića najbolji pokazatelj složenih političkih odnosa koji vladaju u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine.
Dok jedni tvrde da je njegov izbor bio potpuno legitiman i proveden u skladu sa poslovničkim procedurama, drugi smatraju da politička realnost govori nešto sasvim drugo.
Formalni legitimitet i politička osporenost
Jedna od tema koja se najčešće provlači kroz političke rasprave jeste razlika između formalnog legitimiteta i političke podrške.
Ademović je izabran kroz proceduru predviđenu poslovnikom Doma naroda, što njegov izbor čini potpuno zakonitim. Međutim, politički protivnici ističu da je od samog početka postojao raskorak između formalne procedure i političke percepcije njegovog položaja.
Upravo taj raskorak, prema njihovom mišljenju, doprinio je situaciji u kojoj je njegov mandat bio obilježen stalnim osporavanjima i političkim pritiscima.
Šta najavljuje Dragan Čović
Nakon preuzimanja funkcije predsjedavajućeg, Dragan Čović poručio je da će prioritet biti deblokada rada Doma naroda i efikasnije razmatranje zakonskih prijedloga.
Posebnu pažnju privukle su njegove izjave o razdvajanju spornih i nespornih tačaka dnevnog reda kako bi se omogućio brži rad institucije.
Takve poruke mnogi su protumačili kao indirektnu kritiku prethodnog perioda i načina na koji je Dom naroda funkcionisao tokom Ademovićevog predsjedavanja.
Da li će to zaista dovesti do efikasnijeg rada institucija ili će predstavljati samo drugačiji način upravljanja postojećim političkim problemima, ostaje da se vidi u narednom periodu.
Nova politička dimenzija
Dodatnu pažnju privlači i činjenica da je Kemal Ademović u međuvremenu politički vezan za novoformiranu stranku Crvene linije, nakon što je ranije bio dio Naroda i pravde.
Takav razvoj događaja otvara prostor za nova politička preslagivanja i dodatne rasprave o odnosima unutar bošnjačkog političkog bloka.
Politički analitičari smatraju da bi upravo ta promjena mogla imati određeni uticaj na buduće odnose unutar Doma naroda i šire političke procese u Bosni i Hercegovini.
Mandat koji će se dugo analizirati
Bez obzira na različite političke stavove, malo ko osporava činjenicu da je mandat Kemala Ademovića obilježen velikim izazovima. Od očekivanja da će doprinijeti stabilnijem radu institucija do perioda koji su obilježile blokade i politički sukobi, njegov mandat ostavio je snažan trag na rad Doma naroda.
Istovremeno, dolazak Dragana Čovića na mjesto predsjedavajućeg otvara novo poglavlje i nova očekivanja. Hoće li najavljena deblokada zaista donijeti konkretnije rezultate ili će politički sukobi nastaviti da opterećuju rad institucija, pitanje je koje će u narednim mjesecima biti u centru pažnje političke javnosti u Bosni i Hercegovini.