Nekadašnje najave o brzom rješavanju političkih blokada i ubrzanju evropskog puta Bosne i Hercegovine danas se sve češće vraćaju kao podsjetnik na neispunjena obećanja. Posljednje poruke Elmedina Konakovića upućene Evropskoj uniji otvorile su novo pitanje – ko zaista snosi odgovornost za zastoj na evropskom putu BiH.
Nakon brojnih obećanja: Elmedin Konaković na kraju mandata ogolio samog sebe
Odgovornost postala glavna tema: Krah diplomatije – Konaković ogolio samog sebe
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izazvao je veliku pažnju javnosti nakon što je uputio oštre kritike Evropskoj uniji, optužujući evropske institucije za nedostatak odlučnosti kada je riječ o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Njegove izjave dolaze nakon višegodišnjih političkih procesa tokom kojih je Trojka uvjeravala javnost da će odnosi sa međunarodnim partnerima, kao i saradnja sa političkim akterima iz Republike Srpske, omogućiti ubrzanje reformi i napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu.
Oštre poruke prema Briselu
Konaković nije krio nezadovoljstvo odnosom Evropske unije prema političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, smatrajući da evropske institucije ne prave dovoljno jasnu razliku između političkih aktera koji podržavaju evropske integracije i onih koje smatra odgovornim za blokade.
– Ja prigovaram ponovo Evropskoj uniji. Zašto objektivno ne govori o ovom problemu, zašto nas sve stavlja u isti koš kad dobro znaju da su kočničari ruska podmornica SNSD i njihovi ministri, ljudi koji bježe sa sjednica Doma naroda kako se ne bi usvajali bitni evropski zakoni i Evropska unija pokazuje nemoć u ovom procesu i ne pokazuje liderstvo koje je potrebno za stabilizaciju evropskih prilika ne samo bosanskohercegovačkih.To se očekuje od EU da pokaže onu širinu koju su pokazali prilikom integrisanja nekih evropskih zemalja u EU. EU za sada ne pokazuje da razumije da ih Putin u BiH pobjeđuje – naveo je Konaković.
Njegove riječi izazvale su brojne reakcije, posebno zbog činjenice da dolaze od ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, institucije koja upravo sa evropskim partnerima svakodnevno komunicira o pitanjima evropskih integracija.
Od velikih najava do političkog zastoja
Politički protivnici Konakovića podsjećaju da je prije više od godinu dana javno najavljivao smjene kadrova SNSD-a i uvjeravao javnost da će proces političkog preslagivanja biti završen u kratkom roku.
Tada su se mogle čuti poruke da će biti dovoljno svega nekoliko sedmica kako bi se otvorio prostor za novu parlamentarnu većinu i drugačiji politički odnos snaga na državnom nivou.
Međutim, veliki dio tih najava nikada nije realizovan, zbog čega su ranije izjave danas postale predmet političkih kritika i podsjećanja na neispunjena obećanja.
Šta je zaista promijenjeno
Jedina značajnija promjena koja je provedena odnosila se na smjenu Nebojše Radmanovića iz Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Na njegovo mjesto izabran je Darko Babalj iz SDS-a, ali ostale najavljene promjene nisu provedene.
Ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić ostali su članovi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao i zamjenici ministara koji dolaze iz SNSD-a.
Blokade u Domu naroda
Jedan od ključnih razloga zbog kojih planirane smjene nisu realizovane bio je rad Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Političke nesuglasice i nedostatak kvoruma više puta su dovodili do blokada rada ove institucije, zbog čega pojedine tačke dnevnog reda nikada nisu ni došle na razmatranje.
Kritičari vlasti tvrde da su upravo takve okolnosti pokazale koliko je teško provesti političke promjene bez jasne i stabilne parlamentarne većine.
Optužbe na račun SNSD-a i HDZ-a
Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, Konaković je odgovornost za zastoj prebacio na SNSD i HDZ BiH.
Prema njegovim riječima, SNSD je blokirao evropske procese, dok HDZ nije podržao pokušaje smjene pojedinih kadrova koji su, prema stavu Trojke, predstavljali prepreku reformama.
Posebno je ukazao na činjenicu da još nije imenovan ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, što dodatno komplikuje rad institucija.
Evropski put bez rezultata
U međuvremenu, Bosna i Hercegovina i dalje se suočava sa brojnim izazovima na evropskom putu.
Među ključnim pitanjima ostaju reformski zakoni, unapređenje vladavine prava, izbor glavnog pregovarača sa Evropskom unijom i provođenje obaveza koje su ranije preuzete u procesu evropskih integracija.
Posebnu pažnju privukle su informacije da je Bosna i Hercegovina ostala bez dijela sredstava iz Plana rasta upravo zbog sporog provođenja reformi i kašnjenja u ispunjavanju obaveza.
Upozorenja iz Evropskog parlamenta
Tokom prethodnog perioda iz Evropskog parlamenta stizala su upozorenja da Bosna i Hercegovina rizikuje dodatno zaostajanje za drugim državama regiona ukoliko ne ubrza reformske procese.
Naglašeno je da sredstva iz Plana rasta moraju ostati vezana za konkretne rezultate u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija i provođenja reformi.
Takve poruke dodatno su pojačale pritisak na domaće političke aktere koji već godinama obećavaju napredak prema Evropskoj uniji.
Politička odgovornost ponovo u fokusu
Posljednje izjave Elmedina Konakovića ponovo su otvorile pitanje političke odgovornosti za stanje u kojem se nalazi evropski put Bosne i Hercegovine. Dok jedni smatraju da najveću odgovornost snose političke blokade i neslaganja među partnerima u vlasti, drugi podsjećaju da su upravo predstavnici Trojke godinama uvjeravali javnost da imaju rješenja za takve probleme.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li su za zastoj odgovorni isključivo politički protivnici ili dio odgovornosti snose i oni koji su obećavali brže reforme, deblokadu institucija i značajniji napredak Bosne i Hercegovine prema članstvu u Evropskoj uniji.