Može li prijedlog nove rezolucije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini donijeti rješenja ili će otvoriti još dublje političke podjele? Upravo to pitanje izazvalo je burnu raspravu među gostima emisije posvećene odnosima u BiH i pravima konstitutivnih naroda.
Burne reakcije: Žestok okršaj pred kamerama – Krešić i Zovko protiv Hodžića (VIDEO)
Krešić i Zovko protiv Hodžića: Žestok okršaj pred kamerama – Sprječavanje preglasavanja (VIDEO)
Pod lupom rezolucija
Domovinski pokret predložio je donošenje saborske rezolucije kojom bi, prema njihovom viđenju, bio dodatno ojačan politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Jedna od ključnih tačaka dokumenta odnosi se na uspostavljanje posebne hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH, za koju smatraju da bi mogla spriječiti preglasavanje Hrvata tokom izbora.
Prijedlog je izazvao brojne reakcije jer se dotiče pitanja koja godinama izazivaju političke sukobe u Bosni i Hercegovini. U raspravi su učestvovali predstavnici različitih političkih opcija, a već na početku bilo je jasno da saglasnost neće biti lako postići.
Zašto rezolucija
Govoreći o dokumentu, Mladen Barać istakao je da Domovinski pokret smatra kako je došlo vrijeme za konkretnije poteze.
– Ono što je najvažnije, mi smo, kako smo i najavili prije dva tjedna, izašli s našim dokumentom, rezolucijom u kojoj smo naznačili kroz osam glavnih točaka ono što smatramo da bi trebale biti glavne smjernice hrvatskog pristupa, odnosno pristupa Republike Hrvatske prema hrvatskom pitanju u Bosni i Hercegovini – rekao je Barać.
Prema njegovim riječima, razlog zbog kojeg je dokument nazvan rezolucijom, a ne deklaracijom, jeste potreba za snažnijim pristupom rješavanju problema.
– Potrebno je shvatiti povijesni trenutak. Imali smo deklaracije 2011. i 2018. godine, koje su bile rezultat toga vremena i okolnosti koje su tada vladale. Tekst je u njima bio dobar, ona iz 2018. nastala je u kontekstu presude “Ljubić” i u njoj se pozivalo na hitnu izmjenu izbornog zakona. Ta hitnost traje već osam godina. Rezolucija naglašava snažniji pristup rješavanju tog pitanja. Kroz ovih osam točaka koje smo usaglasili s našim ekspertnim timom, timom stručnjaka koji uglavnom dolazi iz BiH, radi se o ljudima iz hrvatskog etničkog korpusa koji izuzetno dobro poznaju kompleksnu ustavnu arhitekturu BiH. Dogovoreno je da taj dokument kao takav ne treba samo deklarativno pozivati i naglašavati neke već općepoznate stvari, nego, konkretno dati, osim mrkve, i princip da se tako izjasnim, batine – rekao je Barać.
Sporne mjere
Posebnu pažnju privukao je dio prijedloga koji predviđa odlučnije mjere prema političkim akterima za koje se smatra da zagovaraju koncept preglasavanja.
– Mi smo naveli da se zalažemo za to da se za one eksponente iz redova bošnjačke politike koji se otvoreno protive dogovoru, odnosno zagovaraju koncept preglasavanja i izbornog inženjeringa, da im se pokaže odlučniji stav hrvatske države, primarno, dakle, kroz praksu instituta persona non grata, isto tako, uvođenja veta potencijalnog od strane Repoublike Hrvatske prema napredovanju BiH prema EU, pa do revizije državljanstava određenim građanima BiH za koje se postoji ili se utvrdi osnovana sumnja da su to dobili na nezakonit način – rekao je Barać.
Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, istakao je da politička ravnopravnost Hrvata mora biti jedan od ključnih uslova.
– Bili bismo najsretniji da su vrlo jasni kriteriji, odnosno uvjeti postavljeni od strane Republike Hrvatske prema bosanskohercegovačkim političarima, da jedan od osnovnih preduvjeta za ulazak BiH u EU bude upravo potpuna ravnopravnost, politička ravnopravnost hrvatskoga naroda – rekao je Barać.
Osvrnuo se i na pitanje Herceg-Bosne.
– Gledajte, što se tiče povratka Herceg-Bosne, ja bih to samo rekao po onoj staroj narodnoj – “Sila Boga ne voli, Bog silu ne voli”. Prema tome, ako nekakav sustav koji je duboko nepravedan, koji je smišljen tako da obespravi nekoga drugoga, iako je ranije obećan nekakav paritet i ravnopravnost, taj sustav će se prije ili kasnije urušiti sam od sebe. U ovoj rezoluciji upravo kroz koncept izborne jedinice i uz prateći dokument koji se odnosi na ustavnu podlogu u kojoj razmatramo od 1 do 5 modela kako riješiti pitanje hrvatske izborne jedinice, upravo smo pružili ruku svim partnerima i dionicima u političkom procesu, prvenstveno onima u BiH – rekao je Barać.
Kritike prijedloga
Armin Hodžić iznio je niz primjedbi na sadržaj rezolucije, tvrdeći da pojedini dijelovi dokumenta otvaraju ozbiljna pravna i politička pitanja.
– Međutim, ono što mi je bilo zanimljivo su fusnote koje su korištene u toj rezoluciji. Dakle, tri su slučaja koja sam uočio. Prvi je presuda Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, odnosno stav 203 VV, u koji se koristi kao argument da se poveže teritorijalna povezanost birača i predstavnika u slučaju rezolucije. Zanimljivo, ne navodi se da je taj isti stav 203 ukinut 25. lipnja 2023. godine. Dakle, selektivno je korišten u ovoj rezoluciji. Nadalje, imamo inverziju presude Sejdić-Finci. Presuda Sejdić-Finci, njezina supstanca je to da ljudi koji nisu pripadnici nekog od triju konstitutivnih naroda imaju pravo birati i biti birani. Međutim, ona se u ovoj rezoluciji koristi kao primjer i težnja nekog pojačanog etničkog gatekeepinga, da se tako izrazim – rekao je Hodžić.
Posebno se osvrnuo na pitanje državljanstva.
– Mi u ovoj rezoluciji vidimo veto, vidimo sankcioniranje državnih dužnosnika, vidimo oduzimanje državljanstava, što je meni do sada možda najskandalozniji aspekt ove rezolucije – rekao je Hodžić.
Nakon toga postavio je pitanje načina provođenja takvih mjera.
– Kako ćete to uvesti? Hoće li to na nekom sudu pasti kasnije? Ili je to diskrecijsko pravo Ministarstva vanjskih poslova, MUP-a, ne znam, kako – upitao je Hodžić.
Odgovor Baraća
Barać je poručio da se Hrvatska, prema svom ustavnom okviru, ima pravo baviti položajem Hrvata u Bosni i Hercegovini.
– Ovo što govori, jednim dijelom, kolega Hođić je zapravo pozivanje na protuustavno djelovanje jer smo mi svi, pogotovo saborski zastupnici i državni dužnosnici RH, Ustavom pozvani posebno skrbiti se i brinuti o pravima i položaju hrvatskoga naroda u BiH – rekao je Barać.
Krešićev stav
Zoran Krešić smatra da javnost još nije dovoljno upoznata sa sadržajem inicijative, ali vjeruje da pitanje izborne jedinice može predstavljati dio rješenja.
– Izborna jedinica kojoj bi Hrvati birali svoje političke predstavnike u BiH je nešto što je apsolutno komplementarno s presudama i u slučaju Kovačević i stajalištima Venecijanske komisije. Čak i u slučaju Kovačevića i određenih drugih predmeta Europskog suda za ljudska prava gdje je procijenjeno da nije potrebna jednaka vrijednost glasa prigodom biranja, primjerice, članova BiH predsjedništva, prije svega Hrvata. Ono što se dogodilo u četiri navrata, da imamo praktično nametnutog drugog bošnjačkog člana Predsjedništva nešto je što je apsolutno neprihvatljivo. I to zapravo, ja bih rekao, na najteži mogući način narušava odnose Hrvata i Bošnjaka i ruši Daytonsko-washingtonsku arhitekturu BiH – rekao je Krešić.
Poruke Željane Zovko
Željana Zovko poručila je da većina prijedloga iz rezolucije nije nova tema u političkim raspravama.
– Od kada je i premijer Andrej Plenković inicirao rezoluciju koja je donijela amandman o federalizmu kao srednjem putu između dva ekstrema koja dijele Bosnu i Hercegovinu, znači unitarizma i separatizma, i na čijem tragu vraćanje prava Hrvata u Bosni i Hercegovini na onu poziciju koju su imali Dejtonsko-pariškim mirovnim sporazumom. Ne vidim ništa što ja nisam govorila u proteklih 10 godina, da nije već ovdje razmatrano i rečeno i da gledamo model na koji način se to može provesti – rekla je Zovko.
Osvrnula se i na pitanje državljanstava.
– Hrvatska ima 1.100.000 državljana koje je u Bosni i Hercegovini dala. Mnoga od tih državljanstava treba se revidirati. I to apsolutno nije ništa novo. BiH je sama radila reviziju državljanstava za one građane, ustvari teroriste koji su dolazili. To je procedura koju same institucije BiH poznaju. I ja sam radila u institucijama i znam na koji način se to radilo i nisam bez razloga pozivala na tu reviziju. Znači, svaki onaj tko ugrožava interes Republike Hrvatske mora znati da je podložan revizijama. Ali to je jedan proces, ne treba se od toga raditi od njega hajka – rekla je Zovko.
Na kraju je upozorila da bi donošenje rezolucije bez šireg političkog dogovora moglo dodatno podići tenzije.
– Hrvati su postali građani drugog reda u Federaciji izmjenom Izbornog zakona i nametanjem ustavnih promjena, i trećeg reda u Republici Hrvatskoj. I to je teza od koje smo počeli od 2014. Ali da bi se to pitanje riješilo i da bi se zaustavila implementacija lukave strategije koju Bošnjaci provode u Bosni i Hercegovini, defamiranja samog hrvatskog korpusa i laganog nestajanja i protjerivanja na jedan tihi način pritiska iz Bosne i Hercegovine, na to se mora naći način i dogovor da im se dokaže da je i u njihovom interesu da se nađe taj jedan model suživota koji će vratiti mirovni sporazum na svoje postavke. Ali to hrvatska diplomacija i premijer Plenković rade na jedan diplomatski način – rekla je Zovko.
– Ali meni nije jasno što se želi postići u ovom trenutku donošenjem rezolucije. Kolega je bio i u Parlamentu, koliko znam, u povijesti njegovog rada, i iz DP-a. Trebao bi biti upoznat sa samim načinom donošenja rezolucija. To je jedan dugačak proces gdje trebate naći partnere, trebate usuglasiti tekst i trebate usuglasiti jedan srednji put, kompromis. Ovako, preko noći, možemo samo polarizirati atmosferu i pomoći onima koji žele ustvari još jednom izabrati Hrvatima njihovog člana Predsjedništva, što će dovesti do katastrofalnih onda posljedica u Bosni i Hercegovini – zaključila je Zovko.
Pogledajte PRILOG!