Bosna i Hercegovina suočava se s najozbiljnijim političkim i sigurnosnim izazovima još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, poručio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković tokom obraćanja na međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum. Govoreći o odnosima u regionu i evropskoj perspektivi zemlje, upozorio je da aktuelna kriza ima snažnu geopolitičku dimenziju i da zahtijeva odlučniji odgovor međunarodne zajednice.
Javno upozorenje Elmedina Konakovića: “BiH spava sa jednim otvorenim okom zbog Srbije i Hrvatske”
Konaković o sigurnosti Zapadnog Balkana: “BiH spava sa jednim otvorenim okom zbog Srbije i Hrvatske”
Geopolitička kriza
Na panelu posvećenom sigurnosti i budućnosti Zapadnog Balkana ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković govorio je o političkim izazovima s kojima se suočava država, ocijenivši da trenutna situacija predstavlja najozbiljniju krizu od završetka rata.
Prema njegovim riječima, današnja dešavanja ne mogu se posmatrati isključivo kroz etničke odnose, već prije svega kroz geopolitičke procese koji imaju snažan utjecaj na unutrašnja politička kretanja u Bosni i Hercegovini.
Konaković smatra da evropske integracije i sredstva iz Plana rasta Evropske unije nailaze na prepreke zbog politika koje, kako navodi, blokiraju reformske procese i usporavaju približavanje Evropskoj uniji.
Ruski uticaj
Govoreći o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, Konaković je ocijenio da predsjednik SNSD-a Milorad Dodik predstavlja ključnog nosioca ruskog utjecaja u zemlji.
Podsjetio je da je Dodik u proteklom periodu više puta boravio u Rusiji i sastajao se s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, uključujući i susret održan nakon vojne parade u Moskvi.
Prema njegovim riječima, upravo takvi politički odnosi imaju direktan utjecaj na blokadu evropskih reformi, rada državnih institucija i realizaciju Plana rasta Evropske unije.
Konaković smatra da međunarodna zajednica mora jasnije prepoznati da se, prema njegovoj ocjeni, ne radi o uobičajenim političkim nesuglasicama, već o pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine i cijelog regiona.
Sigurnosni izazovi
Ministar je upozorio da bi svaki pokušaj jednostranih poteza koji bi narušili ustavni poredak Bosne i Hercegovine predstavljao ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti Zapadnog Balkana.
Istakao je da Bosna i Hercegovina ima pravo i obavezu da štiti svoj teritorijalni integritet, suverenitet i ustavni poredak, naglašavajući da institucije države moraju ostati posvećene očuvanju mira i stabilnosti.
Pomirenje u regionu
Veliki dio obraćanja Konaković je posvetio procesu pomirenja među državama regiona.
Naglasio je da trajno pomirenje nije moguće bez prihvatanja činjenica utvrđenih presudama međunarodnih sudova, upozoravajući da se u pojedinim dijelovima regiona i dalje negiraju presuđeni genocid u Srebrenici, veličaju osuđeni ratni zločinci i osporavaju sudski utvrđene činjenice.
Kao primjer naveo je slučaj Novaka Đukića, pravosnažno osuđenog za zločin na tuzlanskoj Kapiji, koji se, kako je rekao, godinama nalazi u Srbiji i ne izdržava izrečenu kaznu.
Konaković smatra da se stabilna budućnost regiona može graditi jedino na poštivanju međunarodnog prava, sudskih presuda i dostojanstva svih žrtava.
Odnosi sa Hrvatskom
Govoreći o regionalnoj saradnji, ministar je istakao da između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske postoje i pozitivni primjeri zajedničkog djelovanja.
Među njima je izdvojio izmjene Zakona o strancima koje omogućavaju izdavanje posebnih viza profesionalnim vozačima, novi ugovor o graničnim prijelazima te međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Istovremeno je upozorio da iz Hrvatske i dalje dolaze političke poruke pojedinih stranaka i pojedinaca koje, prema njegovoj ocjeni, zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine kroz prijedloge o promjeni unutrašnjeg uređenja zemlje i ideje o uspostavi trećeg entiteta.
Jedno oko otvoreno
Konaković je izrazio očekivanje da će u Zagrebu i Beogradu prevladati politike koje će biti usmjerene na međusobno uvažavanje, regionalnu stabilnost i evropsku budućnost.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina zbog, kako je rekao, učestalih nasrtaja na svoj ustavni poredak mora ostati oprezna.
– Bosna i Hercegovina, upravo zbog ovakvih nasrtaja na svoj ustavni poredak, spava sa jednim okom otvorenim, ostajući odlučna da zaštiti svoj suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak – rekao je Konaković.
Poziv partnerima
Na kraju obraćanja ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine pozvao je Evropsku uniju, Sjedinjene Američke Države i ostale međunarodne partnere da nastave aktivno djelovati u Bosni i Hercegovini i regionu.
Ocijenio je da Bosna i Hercegovina ima priliku ubrzati evropske integracije kroz Plan rasta Evropske unije, ali da će ta prilika biti propuštena ukoliko se, prema njegovim riječima, ne zaustave politike koje blokiraju reformske procese.
Na panelu su, osim Konakovića, učestvovali i predstavnici Crne Gore, Albanije, Hrvatske, Evropskog parlamenta, Vijeća za regionalnu saradnju i Ministarstva za evropske i međunarodne poslove Austrije, koji su razgovarali o sigurnosnim izazovima, evropskim integracijama i budućnosti Zapadnog Balkana.