Nakon usvajanja nacrta zakona kojim se predviđaju zatvorske kazne za javno isticanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, uslijedile su oštre političke reakcije i najave pravne borbe. Iz Naroda i pravde poručuju da će, ukoliko zakon bude usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odmah pokrenuti apelaciju pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
“Zaštitit ćemo ih”: Najavljena apelaciju Ustavnom sudu BiH – “Ljiljani su simbol državnosti”
“Ljiljani su simbol državnosti”: Najavljena apelaciju Ustavnom sudu BiH – “Zaštitit ćemo ih”
Oštra osuda zakona
Iz Naroda i pravde navode da usvajanje Nacrta zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske predstavlja ozbiljan udar na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, ali i na osnovna prava i slobode građana.
Kako ističu, riječ je o zakonskom prijedlogu kojim se predviđaju zatvorske kazne do tri godine za javno isticanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U saopćenju ocjenjuju da je riječ o političkom potezu kojim se, uoči izbora, pokušavaju dodatno podići međunacionalne tenzije te izvršiti pritisak na građane koji Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom državom, posebno na povratničku bošnjačku populaciju.
Pitanje zastave
Posebno ukazuju na činjenicu da nacrt zakona ne zabranjuje zvaničnu zastavu Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima, iako su, kako navode, građani u Republici Srpskoj godinama bili suočeni sa postupcima policije zbog njenog isticanja.
Iz NiP-a podsjećaju da su sudovi u Bosni i Hercegovini u više slučajeva zauzeli stav da isticanje zastave Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima nije protivzakonito, te da su poništavali prekršajne naloge koji su izdavani zbog njenog korištenja.
Ističu da vlasti u Republici Srpskoj sada, nakon što nisu uspjele kriminalizirati zastavu Republike Bosne i Hercegovine, pokušavaju to učiniti kroz zabranu simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Nasljeđe Armije RBiH
U saopćenju se podsjeća da su Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine i Zakonom o Oružanim snagama Bosne i Hercegovine formirana tri pješadijska puka, među kojima Drugi pješadijski (rendžerski) puk baštini identitet i vojno nasljeđe Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Navode da je upravo zbog toga vojna tradicija Armije Republike Bosne i Hercegovine sastavni dio Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, te da je izgled grba sa ljiljanima svojevremeno odobrilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Podsjećaju i da su zastupnici SNSD-a podržali zakone kojima je definisano takvo uređenje, zbog čega smatraju da današnje tvrdnje o spornosti tih simbola nemaju pravno uporište.
Najavljena apelacija
Iz Naroda i pravde poručuju da će koristiti sve raspoložive pravne mehanizme kako bi zaštitili, kako navode, historijsko nasljeđe Bosne i Hercegovine.
Ističu da administrativne odluke, političke zabrane i represivne mjere ne mogu promijeniti historijske činjenice niti izbrisati kontinuitet države Bosne i Hercegovine.
Naglašavaju da građani u brojnim prilikama ističu zastavu Republike Bosne i Hercegovine kao historijsku zastavu države, što je, kako navode, potvrđivano i kroz sudsku praksu.
Smatraju da se novim zakonskim prijedlogom pokušava stvoriti utisak da građani koriste isključivo simbole Armije Republike Bosne i Hercegovine, iako se, prema njihovim tvrdnjama, u najvećem broju slučajeva radi o zastavi Republike Bosne i Hercegovine.
Pozivanje na Ustav
Iz ove političke stranke podsjećaju da Ustav Bosne i Hercegovine svim građanima garantuje osnovna ljudska prava i slobodu izražavanja na cijeloj teritoriji države.
Navode da bi eventualna zabrana simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine predstavljala pokušaj kriminalizacije obilježja čije je nasljeđe ugrađeno u Oružane snage Bosne i Hercegovine.
Istovremeno tvrde da se u Republici Srpskoj, prema njihovoj ocjeni, bez sankcija mogu vidjeti različiti simboli povezani s ratnim događajima, zbog čega smatraju da bi ovakav zakon predstavljao selektivnu primjenu propisa.
Pravni odgovor
Iz Naroda i pravde poručuju da će, ukoliko Narodna skupština Republike Srpske usvoji predloženi zakon, odmah po njegovom eventualnom stupanju na snagu podnijeti apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Smatraju da bi Ustavni sud, na osnovu dosadašnje sudske prakse i ustavnih odredbi, mogao ocijeniti ovakve izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske neustavnim i staviti ih van snage.
Zaključuju da će zaštitu simbola koje smatraju dijelom historijskog i državnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine tražiti isključivo kroz institucije države i pravne procedure pred nadležnim sudovima.