Da li regionalne inicijative o slobodnom kretanju kriju namjeru redefinisanja istorijskih međa ili su jedini spas za ekonomski kolaps na Balkanu? Najnovije poruke iz Beograda ponovo su pokrenule žustre rasprave o sudbini graničnih prelaza i ekonomskom uvezivanju susjednih država.
Dramatičan prijedlog koji mijenja sve u regionu: Da li se sprema potpuno rušenje rampi na granicama Srbije i BiH?
Regionalni potres: Isplivale informacije o planu koji je ponovo zapalio političku scenu – Granice BiH i Srbije
Zajednički evropski koraci
Tokom međunarodne konferencije održane u glavnom gradu Srbije, najviši zvaničnici zemalja kandidata okupili su se kako bi razmotrili trenutne izazove na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Sa govornice je poručeno da za cjelokupan region ne postoji bolja niti uspješnija alternativa od evropske integracije, te da države kroz blisku saradnju i razmjenu iskustava mogu ostvariti značajan napredak. Naglašena je važnost razvijanja svih oblika partnerskih odnosa, uz napomenu da se sopstveni kapaciteti i postignuti rezultati ne smiju potcjenjivati pred evropskim partnerima.
Uprkos dugom i iscrpljujućem procesu, insistira se na tome da zajednički rad može donijeti konkretne benefite za sve građane na ovim prostorima.
– Vjerujem da možemo ukazati na naša iskustva koja smo imali na evropskom putu i da mnogo toga možemo naučiti od naših prijatelja iz bilo koje od prisutnih zemalja. Vjerujem da zajednički možemo postići mnogo toga, mnogo toga naučiti i uraditi, razvijati odnose između naših država i ne potcjenjivati sebe – rekao je Aleksandar Vučić.
Problem blokade slobodnog protoka
Kao jedna od najvećih kočnica bržem razvoju detektovan je nedostatak slobodnog protoka ljudi, robe, kapitala i usluga među samim državama u regionu. Iznesen je stav da bez uspostavljanja jedinstvenog unutrašnjeg tržišta na Balkanu nije realno očekivati ni punu integraciju u evropske ekonomske tokove. Ponovljeni su raniji prijedlozi o potpunom otvaranju granica, čime bi se eliminisale dugotrajne procedure i čekanja na prelazima, što bi drastično olakšalo život stanovništvu i poslovanje privrednicima.
Ukazano je na konkretne primjere gradova i regija gdje građani sa obje strane granice svakodnevno trpe zbog birokratskih prepreka i zadržavanja na prelazima.
– To ima smisla, jer Srbin iz Banje Luke i Bijeljine jedva čeka da može bez ikakvih graničnih peripetija doći u Beograd, isto tako i Srbin iz Beograda koji ide u Bijeljinu i Banju Luku. Bošnjak iz Novog Pazara jedva čeka da bez peripetija i graničnih zadržavanja može otići u Sarajevo. Isto tako, Bošnjak iz Sarajeva jedva čeka da na isti način ode u Novi Pazar – rekao je Aleksandar Vučić.
Nasljeđe prošlosti i podjele
U javnim istupima je priznato da se region još uvijek nije u potpunosti oslobodio teškog tereta, podjela i sukoba koji datiraju iz devedesetih godina prošlog vijeka. Istaknuto je da su međusobno uvažavanje i poštovanje suvereniteta ključni preduslovi za bilo kakav ozbiljan dijalog, uz otvoreno prihvatanje dijela sopstvene odgovornosti za trenutno stanje odnosa. Naglašeno je da krivica za nerazumijevanje i stagnaciju često leži na svim stranama, te da je neophodno promijeniti pristup i okrenuti se ekonomskom takmičenju.
Srbija je, prema iznesenim podacima, kroz dugogodišnju samostalnu funkcionalnost i sprovođenje ekonomskih reformi naučila da ubrzano napreduje i da se uspješno takmiči sa onima koji su nekada bili daleko ispred nje.
– Naučili smo se takmičiti i s onima koji bi po nekim pravilima morali biti ispred nas, a više nisu ispred nas, i razumjeli da ekonomiju možemo graditi u saradnji s mnogim drugim zemljom. Ali mi i dalje nemamo put koji bi mogao biti uspješniji i bolji od evropskog puta – rekao je Aleksandar Vučić.
Reforme bez obzira na odluke Brisela
Kada je u pitanju budućnost proširenja Evropske unije, iznesene su realne procjene prema kojima se u narednih nekoliko godina ne očekuju radikalni potezi niti masovni prijem novih članica. Ipak, kroz najnovije strateške prijedloge francuskih i njemačkih lidera, države kandidati bi mogle dobiti značajnu podršku i ekonomske olakšice ukoliko svoje zahtjeve postave na racionalne osnove. Poručeno je da bez obzira na unutrašnje kalkulacije Brisela, domaće vlasti moraju ubrzano nastaviti sa provođenjem teških reformi.
Sprovođenje unutrašnjih promjena i modernizacija društva označeni su kao primarni ciljevi koji donose korist samim državljanima, bez obzira na krajnji datum zvaničnog proširenja.
– Ja ne mislim da Evropska unija u narednih nekoliko godina, možda bude jedan izuzetak, a možda i ne bude, može donositi odluke o proširenju. Ali to ne znači da mi ne trebamo nastaviti ubrzano na našem evropskom putu, provoditi važne reforme. To za nas znači da također trebamo razmišljati o tome kakve koristi možemo dobiti od evropskog puta i šta je to što i Evropa može imati kao korist ukoliko mi budemo valjano obavljali svoj posao – rekao je Aleksandar Vučić.
Strah od oživljavanja starih projekata
Inicijative koje zagovaraju brisanje rampi i stvaranje jedinstvenog prostora na Balkanu i dalje nailaze na oštre otpore i podozrenje u određenim političkim krugovima u susjedstvu. Kritičari u ovakvim ekonomskim planovima često vide pokušaj ostvarivanja političke dominacije i oživljavanje prevaziđenih hegemonističkih projekata pod maskom ekonomske saradnje.
Dok zvanični Beograd insistira na tome da je regionalna pomoć i otvorenost jedini način za opstanak malih ekonomija, političko Sarajevo i drugi centri ostaju rezervisani, pažljivo vagajući svaki prijedlog koji bi mogao uticati na državne granice i suverenitet.