Odluka Ureda disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine da ne pokrene disciplinski postupak protiv sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci otvorila je novu raspravu o provođenju pravosnažne presude protiv Milorada Dodika. U fokusu su različita pravna tumačenja, ali i pitanje da li su nadležne institucije bile dužne postupiti drugačije kada je riječ o zabrani obavljanja određenih funkcija.
Riječ je o predmetu koji se odnosi na izvršenje pravnih posljedica pravosnažne presude protiv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, a odluka VSTV-a izazvala je brojne komentare u pravnim i političkim krugovima.
Odluka VSTV-a
Iz Ureda disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća saopćeno je da sudije Osnovnog suda u Banjoj Luci nisu disciplinski odgovorne za postupanje u ovom predmetu.
Kako je navedeno, prilikom donošenja odluke uzeta je u obzir dosadašnja praksa disciplinskih tijela, kao i činjenica da su u ovom slučaju postojala različita pravna mišljenja i odluke sudova.
– U konkretnom slučaju radi se o odlukama i pravnim mišljenjima različitih sudova u BiH iz kojeg razloga se, a uzimajući u obzir prethodnu praksu disciplinskih tijela u vezi s ovakvim pravnim pitanjima, ne može tvrditi da je počinjen disciplinski prekršaj propisan Zakonom o VSTV-u BiH – saopćeno je iz VSTV-a.
Stav Osnovnog suda
Osnovni sud u Banjoj Luci zauzeo je stav da u postupku upisa promjena u registar političkih organizacija ne može djelovati po službenoj dužnosti bez formalnog zahtjeva ovlaštenog podnosioca.
Sud smatra da važeći propisi ne omogućavaju da se promjene u registru izvrše samo na osnovu dopisa drugog suda ili neke druge institucije.
– Zakon o političkim organizacijama i Zakon o vanparničnom postupku ne predviđaju mogućnost da sud samoinicijativno briše funkcionera na osnovu dopisa drugog suda ili treće strane (poput CIK-a), a za promjenu podataka u sudskom registru potreban je podnesak same političke stranke – saopćeno je.
Kritike pravnika
Pravnik Milan Blagojević smatra da su u ovom slučaju zakazali i Osnovni sud u Banjoj Luci i Ured disciplinskog tužioca VSTV-a Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom mišljenju, sud je izbjegao da se jasno izjasni o pitanju ovlaštenja visokog predstavnika za nametanje zakona, te je umjesto toga primijenio propis koji, kako tvrdi, nije relevantan za konkretni slučaj.
– Na ovom primjeru se najbolje vidi neetičnost pravosuđa u Republici Srpskoj. Naime, ono nema profesionalnu etiku da kaže u svojoj odluci da Christian Schmidt nema pravo da nametne zakon u BiH, da je to suprotno Ustavu BiH i da zbog toga Osnovni sud u Banjaluci ne može postupati na osnovu Schmidtovog zakona. Umjesto toga, taj sud bi da se ne zamjera Schmidtu na jednoj, a da na drugoj strani odradi posao u korist Dodika stavom u kojem se poziva na Zakon o političkim organizacijama iako taj zakon nema nikakve veze sa konkretnim predmetom – kaže Blagojević.
Tumačenje zakona
Blagojević navodi da je izmjenama krivičnog zakonodavstva koje je nametnuo Christian Schmidt propisano da pravosnažna osuda za neizvršavanje odluka visokog predstavnika automatski povlači zabranu obavljanja određenih funkcija tokom trajanja kazne.
Prema njegovom tumačenju, ta zabrana odnosi se na zakonodavne, izvršne, upravne i pravosudne funkcije, kao i na organe koji se u cijelosti ili djelimično finansiraju iz javnih budžeta.
– Dakle, prema ovom Schmidtovom zakonu, jasno je da Dodik u narednih pet godina ne može obavljati bilo koju funkciju u bilo kojem od navedenih organa, što uključuje i organe političke partije, pa kada se Osnovnom sudu u Banjaluci dostavi zahtjev za brisanje Dodika iz registra tog suda kao predsjednika SNSD-a, onda je taj sud dužan da postupi po tom Schmidtovom zakonu, a ne po Zakonu o političkim organizacijama – kaže Blagojević.
On smatra da je sud, ukoliko nije želio primijeniti zakon koji je nametnuo visoki predstavnik, trebao jasno obrazložiti takav stav.
– Ili da kaže, sve i da je Christian Schmidt visoki predstavnik, nema pravo da nameće bilo koji zakon u BiH i da zbog toga sud ne može postupiti po Schmidtovom zakonu – dodaje Blagojević.
Oštra ocjena
Na kraju svog komentara Blagojević je uputio ozbiljne kritike na račun pravosuđa Republike Srpske i Ureda disciplinskog tužioca VSTV-a BiH, ocijenivši da je cijeli slučaj pokazao izostanak profesionalne odgovornosti.
– Međutim, pokvarenost sudija u Republici Srpskoj, kojima su važne samo ta njihova funkcija i plata i ništa drugo, tjera ih na nemoralno ponašanje u kojem neće to da kažu, da se ne zamjere OHR-u, pa u igru arbitrarno uvode Zakon o političkim organizacijama, koji nema veze sa ovim predmetom i time zadovoljavaju Schmidta, jer mu nisu rekli da nema pravo da nameće zakone u BiH, a sa druge strane takvim ponašanjem pomažu Dodiku da i dalje ostane upisan u sudskom registru kao predsjednik SNSD-a. To je moralno dno pravosuđa, u koje se savršeno uklopio UDT VSTV-a BiH, odlučivši da ne pokrene disciplinski postupak protiv sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci koje su navedenim ponašanjem namagarčile i OHR i Schmidta i Sud BiH – zaključuje Blagojević.
Različita pravna tumačenja ovog slučaja pokazuju da pitanje provođenja pravosnažnih presuda i njihovih pravnih posljedica ostaje jedna od tema oko koje i dalje postoje ozbiljna neslaganja među pravnicima, institucijama i političkim akterima u Bosni i Hercegovini.