Političke tenzije između Sarajeva i Zagreba dodatno su pojačane nakon usvajanja Rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini u Hrvatskom saboru. Izjave ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića izazvale su odgovor iz hrvatske Vlade, a u raspravu se uključio i hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar, čija je objava izazvala veliki broj reakcija u javnosti.
Polemika je uslijedila nakon što je Konaković izjavio da Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju više prava i pozicija nego što im, prema njegovom mišljenju, pripada po zakonima Bosne i Hercegovine. Najavio je i konferenciju na kojoj će, kako je rekao, brojkama pokušati dokazati svoje tvrdnje.
Rezolucija izazvala reakcije
Usvajanje Rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini u Hrvatskom saboru otvorilo je novu političku raspravu između zvaničnika dvije države.
Dok dio političkih predstavnika u Hrvatskoj smatra da je riječ o dokumentu kojim se ukazuje na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, iz Sarajeva su stigle ocjene da rezolucija predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Konaković je, komentarišući ovu temu, poručio da će uskoro javnosti predstaviti podatke za koje tvrdi da pokazuju kako su Hrvati u institucijama Bosne i Hercegovine zastupljeni iznad nivoa koji im pripada prema principu proporcionalnosti.
Istovremeno je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ocijenio da je rezolucija neprihvatljivo miješanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine, dok je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović pozdravio potez Hrvatskog sabora, navodeći da predstavlja odgovor na dugogodišnje preglasavanje Hrvata.
Odgovor iz Hrvatske
Na Konakovićeve izjave reagovao je hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar, koji se oglasio putem društvene mreže X.
U svojoj objavi poručio je da se proglašavanjem ravnopravnosti jednog naroda „viškom prava“, prema njegovom mišljenju, otvara prostor za njihovo buduće umanjivanje.
– Kolega Konakoviću, kada se ravnopravnost jednoga naroda proglasi „viškom prava“, automatski se otvara prostor za njihovo smanjivanje. To nije put prema stabilnosti BiH. To je opasan politički obrazac koji smo na ovim prostorima već vidjeli. I uoči raspada Jugoslavije govorilo se da neki imaju previše prava, previše autonomije, previše veta. Tako je započinjala i logika Memoranduma SANU – napisao je Šušnjar.
U nastavku objave naveo je da dobro poznaje prilike u Bosni i Hercegovini, podsjećajući na svoje porijeklo.
– Nema potrebe za patroniziranjem. Vrlo dobro razumijemo i stanje i odnose u našoj državi. Rođen sam u BiH i u svakom se slobodnom trenutku vraćam svojem Posušju. To je moja kuća, BiH je moja kuća, jednako kao što je i vaša – napisao je Šušnjar.
Spomenuo Aliju Izetbegovića
Posebnu pažnju izazvao je završni dio Šušnjarove objave u kojem je spomenuo prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića.
U toj poruci pozvao je Konakovića da prisustvuje obilježavanju godišnjice vojno-redarstvene operacije “Oluja” u Kninu, uz tvrdnju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
– P. S. Što se tiče 5. kolovoza, pozivam vas da toga dana dođete u Knin. I rahmetli Alija, da je živ, dolazio bi slaviti Oluju jer je znao što je ta veličanstvena akcija značila za Bihać i za BiH – napisao je Šušnjar.
Brojne reakcije
Nakon objave hrvatskog ministra uslijedio je veliki broj komentara na društvenim mrežama, gdje su korisnici iznosili različite stavove o njegovim porukama, ali i o prethodnim izjavama Elmedina Konakovića.
Dio građana podržao je Šušnjarov odgovor, smatrajući da je reagovao na način koji štiti stavove Hrvatske o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sa druge strane, bilo je i onih koji su ocijenili da ovakve izjave dodatno produbljuju političke podjele i otežavaju dijalog između zvaničnika dvije države.
Nastavak polemike
Razmjena poruka između političkih predstavnika Bosne i Hercegovine i Hrvatske dolazi u trenutku kada su pitanja položaja konstitutivnih naroda, izmjena izbornog zakonodavstva i odnosa prema Uredu visokog predstavnika među najaktuelnijim političkim temama.
S obzirom na to da je Konaković najavio posebnu konferenciju na kojoj će predstaviti podatke o nacionalnoj zastupljenosti u institucijama Bosne i Hercegovine, očekuje se da će političke polemike biti nastavljene i u narednom periodu.
Dosadašnje reakcije pokazuju da su stavovi dvije strane i dalje potpuno suprotni, dok pitanje položaja konstitutivnih naroda ostaje jedna od najosjetljivijih tema u političkim odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske.