Nova objava delegata SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Radovana Kovačevića izazvala je burne reakcije u javnosti. Razlog su njegove tvrdnje usmjerene prema ministru vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinu Konakoviću, za koje dio pravnih stručnjaka smatra da bi mogle otvoriti pitanje eventualne tužbe za klevetu.
Kovačevićeva objava pojavila se u trenutku pojačanih političkih sukoba između predstavnika vlasti i opozicije, ali i nakon niza međusobnih optužbi koje posljednjih mjeseci obilježavaju političku scenu Bosne i Hercegovine. Ovoga puta u središtu pažnje našla se objava u kojoj se Konaković dovodi u vezu s veoma ozbiljnim optužbama.
Oštra poruka
Kovačević je putem društvenih mreža objavio poruku u kojoj je komentarisao Konakovićeve ranije istupe, iznoseći tvrdnje koje su izazvale brojne reakcije.
– Onaj čiji su saborci iz tzv. armije BiH učestvovali i u planiranju i u izvođenju najstravičnijeg terorističkog napada na SAD 11. septembra 2001. godine, danas nekoga optužuje za terorizam. To se zove besramno licemjerje. Srećom, znaju to dobro i u SAD. Pobrinuo se Dodik za to – poručio je Radovan Kovačević.
Nakon ove objave u javnosti su se pojavila pitanja da li bi ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine mogao pokrenuti sudski postupak zbog iznesenih tvrdnji.
Pitanje moguće tužbe
Prema mišljenju pravnog stručnjaka koji je komentarisao ovaj slučaj, sadržaj Kovačevićeve objave mogao bi predstavljati osnov za podnošenje tužbe za klevetu prema zakonima Bosne i Hercegovine.
Navodi se da bi sud, u eventualnom postupku, prije svega razmatrao da li su iznesene tvrdnje činjenično utemeljene ili predstavljaju iznošenje neistinitih informacija koje mogu nanijeti štetu ugledu druge osobe.
Zakon o zaštiti od klevete
Prema Zakonu o zaštiti od klevete, klevetom se smatra iznošenje ili pronošenje neistinitih tvrdnji koje mogu narušiti nečiji ugled.
Pravni stručnjak smatra da se u ovom slučaju posebno izdvajaju dva pitanja koja bi mogla biti predmet eventualnog sudskog postupka.
Prvo se odnosi na tvrdnje koje povezuju pripadnike Armije Republike Bosne i Hercegovine sa planiranjem i izvođenjem terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.
Prema njegovom tumačenju, u službenim izvještajima američkih institucija i Komisije koja je istraživala napade od 11. septembra nije utvrđena institucionalna niti organizovana povezanost Armije Republike Bosne i Hercegovine s tim događajima.
Zbog toga smatra da bi iznošenje takvih tvrdnji bez materijalnih dokaza moglo predstavljati iznošenje neistinitih činjenica koje mogu nanijeti štetu ugledu druge osobe.
Povezivanje sa terorizmom
Drugi element na koji ukazuje pravni stručnjak odnosi se na način na koji je Konaković spomenut u Kovačevićevoj objavi.
Navodi da se ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine indirektno dovodi u vezu s terorizmom kroz formulaciju u kojoj se spominju njegovi „saborci“, što bi, prema njegovom mišljenju, moglo imati negativne posljedice po njegov ugled, posebno imajući u vidu funkciju koju obavlja i međunarodne kontakte koje svakodnevno ostvaruje.
U eventualnom sudskom postupku upravo bi pitanje narušavanja ugleda bilo jedno od ključnih za utvrđivanje postojanja odgovornosti i eventualne naknade štete.
Pitanje naziva Armije RBiH
Pravni stručnjak osvrnuo se i na korištenje izraza „tzv. armija BiH“, navodeći da se u pravnom smislu radi o spornom formulisanju.
Prema njegovom mišljenju, Armija Republike Bosne i Hercegovine bila je zvanična oružana sila međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, zbog čega smatra da upotreba termina „takozvana“ predstavlja historijski i pravno neutemeljenu kvalifikaciju.
Mogući epilog
Za sada Elmedin Konaković nije javno saopćio da li će zbog Kovačevićevih navoda pokrenuti sudski postupak.
Ostaje da se vidi hoće li cijeli slučaj ostati na nivou političkog prepucavanja ili će dobiti i pravni epilog pred nadležnim sudovima. Ukoliko bi došlo do podnošenja tužbe, sud bi odlučivao o tome da li su iznesene tvrdnje predstavljale dopušten politički govor ili su prešle granicu i postale kleveta u smislu važećih zakona Bosne i Hercegovine.
