Može li Republika Srpska nastaviti funkcionisati bez novih zaduženja ili su krediti postali jedini način održavanja javnih finansija? Upravo o tome govorio je predsjednik SDS-a Branko Blanuša, koji je uputio niz oštrih kritika na račun vlasti u Republici Srpskoj.
Gostujući u rubrici “Bez uvijanja” Jutarnjeg programa BN televizije, Blanuša je ocijenio da se Republika Srpska suočava s ozbiljnim ekonomskim i institucionalnim problemima, navodeći da su promjene neophodne kako bi se, prema njegovim riječima, zaustavilo dalje urušavanje sistema.
Teške ocjene o privredi
Blanuša tvrdi da je privreda Republike Srpske u izuzetno lošem stanju te da su posljedice sadašnje ekonomske politike ozbiljne.
Kao primjer naveo je farmu “Mladen Stojanović”, koja je nekada važila za jedan od prepoznatljivih privrednih sistema, a za koju smatra da danas predstavlja simbol propadanja.
– Poznato je da se to uspjelo održati čak i za vrijeme rata. Što se tiče privrede, mislim da je veće posljedice ova sadašnja vlast ostavila po privredu Republike Srpske nego ratni sukob – istakao je Blanuša.
Upozorenje o budžetu
Predsjednik SDS-a posebno se osvrnuo na stanje javnih finansija, tvrdeći da budžet Republike Srpske nema dovoljno sredstava za redovno finansiranje osnovnih obaveza.
Prema njegovim riječima, vlast je, kako tvrdi, primorana da poseže za novim kratkoročnim zaduženjima kako bi osigurala isplatu plata i penzija.
– Budžet je prazan, a Republika Srpska živi na kredit – upozorava lider SDS-a.
Govoreći o finansijskoj situaciji, iznio je i procjenu da su zaduženja već sada veća od planiranog budžeta za 2026. godinu.
– Ako se pogledaju zaduženja, ona su već sada 800 miliona veća od plana budžeta za 2026. godinu. Ono što je problem jeste da imamo nedostatak sredstava u budžetu čak i za podmirenje osnovnih budžetskih potreba, a to su plate budžetskim korisnicima i penzije. Kad god ide isplata plata ili penzija, idu i ova kratkoročna zaduženja od 30, 40, 50 miliona i slično – objasnio je on.
Kritike zbog korištenja resursa
Blanuša je kritikovao i način korištenja Helikopterskog servisa Vlade Republike Srpske.
Tvrdi da se javni resursi koriste suprotno njihovoj namjeni te smatra da bi zbog toga trebalo ispitati odgovornost svih koji odobravaju takve letove.
– To je nezakonito korištenje javnih resursa koje su omogućili drugi javni funkcioneri Republike Srpske, konkretno predsjednik Vlade, predsjednik Republike i posredno svi oni koji moraju izdati dozvole, dati ovlaštenja i potpisati naloge za korištenje tih resursa. Očigledno je da svi krše zakon i da tu ima mjesta za krivičnu odgovornost – kategoričan je Blanuša.
Komentarisao stanje u institucijama
Govoreći o radu institucija Republike Srpske, Blanuša je komentarisao i smjenu direktora “Sarajevo-gasa” Nedeljka Eleka.
Prema njegovoj ocjeni, način na koji je donesena ta odluka pokazuje da se ključni potezi povlače bez dovoljno transparentnosti.
Osvrnuo se i na nedavna dešavanja na Palama, navodeći da smatra kako institucije ne djeluju samostalno.
– Ja ovdje ne vidim institucionalno djelovanje u pravom smislu, već da se mnoge stvari rade po nalogu pojedinaca, interesnih grupa, nekih moćnika koji su iznad zakona i iznad institucija. Oni su ti koji definišu neke norme ponašanja – naglasio je on.
Stav o Dejtonskom sporazumu
Predsjednik SDS-a govorio je i o političkim odnosima na nivou Bosne i Hercegovine.
Istakao je da njegova stranka ne podržava bilo kakve razgovore o izmjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma niti ideje o uspostavljanju trećeg entiteta.
Prema njegovom mišljenju, takve inicijative ne bi bile u interesu Republike Srpske.
OHR i odgovornost vlasti
Komentarišući ulogu visokog predstavnika, Blanuša je rekao da smatra kako Bosni i Hercegovini nije potreban OHR.
Istovremeno je odgovornost za njegov dalji ostanak pripisao politici SNSD-a i HDZ-a BiH.
– Moj stav, kao i stav SDS-a, jeste da nama ne treba visoki predstavnik ni njegova kancelarija. Međutim, SNSD i HDZ BiH su svojim načinom ponašanja i djelovanja dobrim dijelom razlog zbog čega OHR još uvijek imamo tu – jasan je Blanuša.
Poziv na političke promjene
Na kraju razgovora poručio je da među građanima postoji veliko nezadovoljstvo trenutnim stanjem i da opozicija mora ponuditi drugačiji politički pristup.
Kao jedan od prioriteta naveo je okupljanje što šireg opozicionog bloka koji bi, prema njegovim riječima, radio na ekonomskom oporavku Republike Srpske i jačanju institucija.
Njegove izjave predstavljaju dio političkih stavova koje je iznio tokom gostovanja na BN televiziji, dok predstavnici vlasti Republike Srpske u ovom prilogu nisu iznosili odgovore na njegove tvrdnje.
Pogledajte PRILOG!