Može li jedan narod graditi budućnost bez suočavanja s najmračnijim dijelovima vlastite prošlosti? Upravo o tome govorio je srbijanski historičar Milan St. Protić, čije su izjave o zločinu u Srebrenici izazvale brojne reakcije u javnosti.
Govoreći o ratnim događajima iz devedesetih godina, Protić je iznio veoma oštre stavove o odgovornosti za zločine počinjene u Srebrenici, ocjenjujući da oni predstavljaju trajnu moralnu mrlju i da zahtijevaju jasno i nedvosmisleno suočavanje s prošlošću.
Zločin bez opravdanja
Komentarišući razmjere zločina, Protić je poručio da broj žrtava nije presudan za njegovu moralnu ocjenu događaja. Istakao je da je, prema njegovom mišljenju, suština u tome što su počinjeni zločini nad civilima, što smatra potpuno neprihvatljivim.
– Potpuno mi je svejedno da li je 3.000, da li je 50.000 ili 7.000, potpuno mi je svejedno. Srbi su se prvi put u svojoj istoriji ogrešili od druge. Tek kad su došli ovi nekrsti na čelu s Ratkom Mladićem, koji ne poštuju ništa, koji do juče nisu bili Srbi uopšte, koji je plakao kada je skidao petokraku, koji nikakvog morala nemaju, onda su krenuli da ubijaju civile. To je Srbima rađeno, ne jedanput kroz historiju. A onda su oni počeli to da rade i obrukali ovu naciju za sva vremena – rekao je Protić.
Moralna odgovornost
Prema njegovim riječima, društvo je u tom trenutku trebalo pokazati moralnu odgovornost i jasno osuditi one koji su počinili zločine, bez pokušaja njihovog opravdavanja ili relativizacije.
Protić smatra da se jedino otvorenim priznanjem odgovornosti i osudom počinilaca može sačuvati moralni integritet jednog naroda. Istakao je da se zločini nad civilima ne mogu pravdati ranijim stradanjima niti predstavljati kao čin osvete.
Izgubljeno moralno pravo
Govoreći o posljedicama koje su ovi događaji ostavili, Protić je ocijenio da su zločini u Srebrenici, prema njegovom mišljenju, nanijeli ogromnu štetu moralnom ugledu srpskog naroda.
Naveo je da su takvi postupci, kako smatra, oduzeli moralno pravo da se drugima upućuju prigovori zbog zločina počinjenih u različitim historijskim periodima.
– Svaka jama za vreme Drugog svetskog rata, svaka nevina srpska žrtva u Jasenovcu, je zbrisana postupkom u Srebrenici. Ko je to uradio? Onaj ko je lažni Srbin. To ne rade Srbi. To je radio čovjek i ljudi koji su samo slučajno pripadnici moga naroda, a inače su izrodi, otpad, nemoralni krvoločni otpad, koji zaslužuje svaku osudu ovoga naroda ako smo Srbi – zaključio je Protić.
Poruka za budućnost
Njegove izjave ponovo su otvorile raspravu o odnosu prema ratnim zločinima, odgovornosti pojedinaca i važnosti suočavanja s prošlošću. Protić smatra da se zločini ne smiju negirati niti opravdavati, bez obzira na okolnosti u kojima su počinjeni, te da jedino iskren odnos prema historijskim činjenicama može doprinijeti izgradnji povjerenja i trajnog mira među narodima.
Pogledajte PRILOG!