Može li se pitanje ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini svesti samo na jednu funkciju i jedan izborni proces? Upravo je to pitanje ponovo otvorilo političku raspravu nakon konferencije posvećene položaju konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH, poslije koje su uslijedile oštre reakcije iz HDZ-a.
Burne reakcije
Konferencija “Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH”, organizirana na inicijativu Elmedina Konakovića i Šemsudina Mehmedovića, izazvala je burne političke reakcije.
Posebnu pažnju izazvali su predstavljeni podaci o zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih na pozicijama u državnim institucijama. Dio iznesenih podataka otvorio je pitanje načina na koji se u praksi tumači princip takozvanog “legitimnog predstavljanja”, ali i pitanje proporcionalnosti prilikom raspodjele važnih funkcija.
Reakcije iz HDZ-a uslijedile su nakon što je rasprava izašla iz okvira pitanja izbora članova Predsjedništva BiH i obuhvatila širi položaj naroda i građana unutar državnih institucija.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza i Zoran Krešić u svojim su reakcijama ponovo naglasili pitanje Predsjedništva BiH i političkog položaja Hrvata. Time je u prvi plan vraćena tema koja već godinama predstavlja jedno od glavnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Mehmedović odgovorio
Na takve poruke reagirao je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović. Njegova ključna poruka jeste da se razgovor o ravnopravnosti ne može ograničiti samo na Predsjedništvo BiH, već da mora obuhvatiti cjelokupan sistem vlasti i način funkcioniranja institucija.
Mehmedović smatra da, ukoliko postoji spremnost da se razgovara o zastupljenosti i političkoj ravnopravnosti, onda u tu raspravu moraju biti uključena i pitanja koja se odnose na druge nivoe vlasti, raspodjelu javnih prihoda, zapošljavanje i imenovanja.
– Nakon konferencije o položaju konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH, iz HDZ-a su ponovo ponudili isti odgovor koji slušamo godinama: problem je Predsjedništvo BiH i pitanje izbora člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda. – rekao je Mehmedović.
Njegov odgovor ide u pravcu proširivanja političke rasprave. Umjesto izdvajanja samo jednog dijela ustavnog i političkog sistema, on traži da se analiziraju i drugi mehanizmi koji direktno utječu na položaj naroda i građana.
Šira slika države
Upravo zbog složenog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, pitanje zastupljenosti ne završava izborom članova Predsjedništva. Država ima veliki broj institucija, agencija, upravnih organizacija i drugih tijela u kojima se također postavlja pitanje zastupljenosti i raspodjele odgovornosti.
– Ali, gospodo, Bosna i Hercegovina nije samo Predsjedništvo. – rekao je Mehmedović.
Time je ukazao na ono što smatra suštinskim nedostatkom političke debate, izdvajanje samo onih pitanja koja pojedinim političkim akterima odgovaraju, bez istovremenog razmatranja cjelokupnog institucionalnog sistema.
Mehmedović smatra da bi ozbiljna rasprava o ravnopravnosti morala obuhvatiti sve dijelove Bosne i Hercegovine i sve nivoe na kojima postoje mehanizmi zaštite kolektivnih prava.
– Ako već hoćemo ozbiljno razgovarati o ravnopravnosti i zastupljenosti, hajde da otvorimo sva pitanja, a ne samo ona koja odgovaraju jednom političkom interesu. Hajde da govorimo o blokadama u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Hajde da govorimo o načinu funkcioniranja Vijeća naroda Republike Srpske i položaju Bošnjaka i Hrvata u tom entitetu. Hajde da otvorimo pitanje raspodjele prihoda od indirektnih poreza. Hajde da govorimo o upravljanju državnim institucijama, zapošljavanju, imenovanjima, političkoj kontroli institucija i korupciji. – rekao je Mehmedović.
Pitanje zastupljenosti
Poseban dio njegovog odgovora odnosi se na položaj Bošnjaka. Mehmedović traži da se, paralelno s raspravom o zastupljenosti Hrvata, analiziraju podaci koji pokazuju kakva je zastupljenost i drugih naroda u institucijama i na različitim nivoima vlasti.
– I hajde da vidimo gdje su Bošnjaci danas zastupljeni, a gdje su potisnuti. – rekao je Mehmedović.
Takav pristup značio bi da se pitanje ravnopravnosti posmatra kroz širu institucionalnu sliku. Umjesto da politička debata bude koncentrirana samo na izbor jednog člana kolektivnog šefa države, predmet analize bile bi i druge funkcije, institucije i mehanizmi odlučivanja.
Upravo tu se nalazi i centralna tačka Mehmedovićevog odgovora HDZ-u. On ne osporava mogućnost razgovora o položaju Hrvata, nego insistira na tome da isti princip mora vrijediti kada se govori o položaju drugih naroda i građana.
Jednaka pravila
Mehmedović upozorava da se princip ravnopravnosti, prema njegovom stavu, ne može primjenjivati selektivno. Ukoliko je ravnopravna zastupljenost politički cilj, onda bi isti kriteriji morali biti predmet rasprave u svim dijelovima institucionalnog sistema.
– Jer ne može se tražiti ravnopravnost samo onda kada se treba osigurati politička kontrola, a istovremeno prešućivati sve ono što se ne uklapa u vlastiti politički interes. – rekao je Mehmedović.
Rasprava o reformama u Bosni i Hercegovini već dugo uključuje različita viđenja načina izbora političkih predstavnika, nadležnosti domova naroda, zaštite vitalnih nacionalnih interesa i odnosa između kolektivnih i individualnih prava.
Mehmedović smatra da eventualna reforma ne može biti ograničena samo na dijelove sistema za koje postoji interes pojedinih političkih stranaka.
– Ne možeš birati samo ona pravila i institucije koje ti odgovaraju. To nije reforma. To je selektivno tumačenje reforme. – rekao je Mehmedović.
Spor oko predstavljanja
Jedan od ključnih političkih zahtjeva HDZ-a godinama je vezan za koncept legitimnog političkog predstavljanja Hrvata. U središtu tog pitanja nalazi se način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali se koncept legitimnog predstavljanja pojavljuje i u raspravama o domovima naroda i drugim institucijama.
Mehmedović, međutim, tvrdi da se upravo na pitanju podataka o zastupljenosti pokazuje problem takvog pristupa.
– HDZ godinama govori o legitimnom predstavljanju, a kada se otvori pitanje stvarne zastupljenosti svih naroda i građana u institucijama BiH, onda odjednom konferencija postaje problem, podaci postaju problem, a pitanja koja nisu po njihovoj mjeri postaju ‘napad na Hrvate’. – rekao je Mehmedović.
Njegova poruka jeste da propitivanje političkih modela i institucionalne zastupljenosti ne bi trebalo poistovjećivati s napadom na bilo koji narod.
Bez selektivnosti
Mehmedović posebno odbacuje tvrdnju da insistiranje na jednakim kriterijima predstavlja djelovanje protiv Hrvata. Prema njegovom stavu, rasprava o ravnopravnosti mora biti moguća bez toga da se političke kritike automatski predstavljaju kao napad na kolektivitet.
– Nije napad na Hrvate tražiti ravnopravnost. Nije napad na Hrvate tražiti iste kriterije za sve. I nije napad na Hrvate tražiti da se o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine razgovara o svim njegovim dijelovima, a ne samo o jednom izbornom pitanju. – rekao je Mehmedović.
Ovim riječima dodatno je naglasio razliku između kritike određene stranačke politike i odnosa prema jednom konstitutivnom narodu. Takva razlika posebno je važna u političkom sistemu Bosne i Hercegovine, gdje se stranački i nacionalni interesi nerijetko predstavljaju kao gotovo identični.
Cijela BiH
Na kraju, Mehmedović poziva na sveobuhvatniju političku raspravu koja ne bi zaobilazila nijedan nivo vlasti niti bilo koji od problema koji utječu na funkcioniranje države.
– Ako hoćemo reformu, onda razgovarajmo o cijeloj Bosni i Hercegovini. O svim narodima. O svim građanima. O svim institucijama. O svim blokadama. – rekao je Mehmedović.
Takav pristup, prema njegovoj argumentaciji, podrazumijevao bi otvaranje pitanja funkcioniranja institucija, blokada, zastupljenosti, zapošljavanja, imenovanja i raspodjele prihoda, ali i položaja konstitutivnih naroda u oba entiteta.
Suština njegovog odgovora jeste zahtjev da se pravila koja se zagovaraju za jedan dio političkog sistema primjenjuju kao princip i na ostale dijelove države. Upravo zbog toga završna poruka predstavlja i najoštriju kritiku politike koju pripisuje HDZ-u.
– A ne reformu po principu: uzmi ono što ti odgovara, a sve ostalo proglasi napadom na svoj narod. Takva ‘reforma’ nije reforma Bosne i Hercegovine. To je pokušaj da se postojeći politički interes predstavi kao nacionalni interes. – rekao je Mehmedović.