Da li bi Milorad Dodik mogao ponovo završiti pod američkim sankcijama svega nekoliko mjeseci nakon što je uklonjen sa američke crne liste? Politolog Jasmin Mujanović smatra da bi Washington trebao hitno vratiti restriktivne mjere Dodiku i njegovom političkom okruženju, dok od Evropske unije traži da konačno uvede formalne sankcije osobama koje, prema njegovoj ocjeni, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine.
Pritisci na Memorijalni centar
Mujanovićeva reakcija uslijedila je nakon novih pritisaka na Memorijalni centar Srebrenica, koje on ne posmatra kao izolovan slučaj, već ih povezuje sa znatno širim političkim procesima u Bosni i Hercegovini.
Kako navodi, već godinama pokušava međunarodnim zvaničnicima objasniti specifično političko okruženje u kojem djeluje Memorijalni centar Srebrenica.
Prema njegovom mišljenju, pogrešno je Memorijalni centar posmatrati samo kao instituciju koja djeluje u društvu koje je završilo proces suočavanja s ratnom prošlošću. Mujanović smatra da određene politike, strukture i ideologije koje povezuje s ratnim periodom nisu potpuno nestale iz političkog života Bosne i Hercegovine.
– Memorijalni centar Srebrenica ne djeluje u ‘postgenocidnom’ okruženju. Djeluje u okruženju u kojem je genocidni režim doveden na rub vojnog poraza, ali zatim diplomatski prepakovan u administrativnu jedinicu poslijeratne bosanske države – napisao je Mujanović.
Ovakvom ocjenom Mujanović pokušava objasniti zbog čega smatra da se aktuelni pritisci na instituciju u Potočarima ne mogu posmatrati odvojeno od političkih odnosa nastalih nakon rata.
Pitanje lustracije
Jedno od pitanja koje posebno ističe jeste izostanak kontinuiranog procesa lustracije nakon rata.
Prema njegovom tumačenju, upravo je zbog toga pojedincima, političkim strukturama i idejama koje povezuje sa politikama iz ratnog perioda omogućeno da se ponovo organizuju i nastave djelovati u poslijeratnom političkom sistemu.
Mujanović smatra da Bosna i Hercegovina nikada nije prošla kroz dovoljno snažan institucionalni proces kojim bi se napravio jasan otklon od politika i struktura koje povezuje s ratnim zločinima i njihovim ideološkim nasljeđem.
U tom kontekstu posebno spominje Milorada Dodika, kojeg vidi kao jednu od centralnih političkih figura posljednjih decenija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
– Zapravo, stepen lustracije bio je Dodik lično, a on je danas arhitekta gotovo svih velikih problema u BiH i svakako ključni zagovornik obnovljenog nasilja i terora nad Bošnjacima – naveo je Mujanović.
Riječ je o Mujanovićevoj političkoj ocjeni kojom opisuje Dodikovu ulogu u savremenim političkim procesima u Bosni i Hercegovini.
SNSD u fokusu
Mujanović aktuelne pritiske na Memorijalni centar Srebrenica povezuje prvenstveno s politikom SNSD-a i širim odnosom institucija Republike Srpske prema ovoj instituciji.
Prema njegovom mišljenju, trenutni događaji nisu nastali izvan šireg političkog konteksta, već predstavljaju nastavak politike koju već dugo kritikuje.
– To je ono što je SNSD i to je kontekst u kojem se odvijaju trenutni napadi na Memorijalni centar Srebrenica – poručio je Mujanović.
Na taj način pitanje Memorijalnog centra povezuje direktno s raspravama o odgovornosti političkog rukovodstva Republike Srpske, ali i ulozi međunarodne zajednice u odnosu prema političkim procesima u Bosni i Hercegovini.
Za Mujanovića posebno pitanje predstavlja način na koji će Sjedinjene Američke Države i Evropska unija reagovati ukoliko se politički pritisci nastave.
Povratak američkih sankcija
Najdirektnija poruka Mujanovića odnosi se upravo na američke sankcije.
On smatra da Washington mora ponovo posegnuti za ovim instrumentom prema Dodiku i njegovom političkom okruženju.
Američko Ministarstvo finansija uklonilo je Milorada Dodika sa liste sankcionisanih osoba 29. oktobra 2025. godine, zajedno s nizom drugih osoba i kompanija iz Bosne i Hercegovine.
Mujanović sada smatra da razvoj političke situacije pokazuje potrebu da se ta odluka preispita.
Govoreći o periodu koji slijedi, upozorio je da bi pitanje američkih sankcija moglo ponovo postati jedna od važnijih tema međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini.
– Obnova američkih sankcija Dodikovom režimu je neizbježna i hitno potrebna; potrebno je i proširenje individualnih evropskih sankcija, a da ne govorimo o formalnim sankcijama EU, koje i dalje, sramotno, izostaju – napisao je Mujanović.
Ova poruka predstavlja njegov otvoreni poziv administraciji Sjedinjenih Američkih Država da promijeni postojeći pristup i ponovo uvede restriktivne mjere.
Pritisak i na EU
Međutim, Mujanović odgovornost ne usmjerava samo prema Washingtonu.
Posebno kritikuje Evropsku uniju zbog toga što još nije iskoristila postojeći mehanizam za sankcionisanje pojedinaca i pravnih subjekata koji ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine.
Evropska unija ima pravni okvir koji omogućava uvođenje mjera poput zamrzavanja imovine i zabrane putovanja osobama za koje se procijeni da ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili sigurnost Bosne i Hercegovine.
Vijeće Evropske unije produžilo je važenje tog pravnog okvira do 31. marta 2027. godine.
Ipak, na toj listi trenutno nema nijedne osobe niti pravnog subjekta.
Upravo je to razlog zbog kojeg Mujanović kritikuje pristup Brisela. Njegov stav je da postojanje mehanizma nema veliki politički značaj ukoliko se on u praksi ne koristi.
Pojedinačne evropske mjere
Iako Evropska unija kao cjelina nije uvela formalne sankcije, pojedine evropske zemlje ranije su poduzimale vlastite korake.
Austrija i Njemačka su u aprilu 2025. najavile mjere kojima su Dodiku i još dvojici tadašnjih političkih zvaničnika iz Republike Srpske onemogućile ulazak na njihove teritorije.
Takvi potezi pokazali su da pojedinačne države mogu djelovati i kada na nivou cijele Evropske unije ne postoji politički konsenzus o sankcijama.
Mujanović, međutim, smatra da pojedinačne mjere nisu dovoljne i da bi formalne sankcije Evropske unije imale znatno snažniju političku težinu.
Prema njegovom pristupu, zajedničko djelovanje Washingtona i evropskih prijestolnica moglo bi izvršiti veći pritisak na političke strukture koje smatra odgovornim za destabilizaciju prilika u Bosni i Hercegovini.
Zaštita Podrinja
Mujanović istovremeno upozorava da se odgovor međunarodne zajednice ne bi smio završiti samo na sankcijama.
Posebnu pažnju usmjerava prema položaju bošnjačke povratničke zajednice u Srebrenici i drugim dijelovima Podrinja.
Prema njegovoj ocjeni, potrebno je dugoročno raditi na političkim i institucionalnim mehanizmima koji bi omogućili veću sigurnost i zaštitu povratnika.
Za njega pitanje Srebrenice nije samo pitanje Memorijalnog centra niti očuvanja sjećanja na žrtve genocida. Smatra da je jednako važno pitanje položaja ljudi koji i dalje žive na tom području.
Zbog toga smatra da međunarodna zajednica mora mnogo ozbiljnije razmatrati načine zaštite povratničkih zajednica u istočnoj Bosni.
Poseban status
Kao jedan od mogućih političkih pravaca Mujanović spominje i ideje o posebnom administrativnom statusu područja Srebrenice i šireg Podrinja.
Takve prijedloge ocjenjuje kao ideje koje “idu u pravom smjeru”.
Važno je, međutim, naglasiti da je riječ o njegovom političkom prijedlogu i ocjeni, a ne o postojećem institucionalnom procesu, usvojenom rješenju ili zvanično pokrenutoj promjeni administrativnog statusa tog područja.
Ova ideja pokazuje da Mujanović smatra kako sankcije mogu biti kratkoročni instrument političkog pritiska, ali da dugoročno ne rješavaju probleme koje vidi u postojećoj političkoj i institucionalnoj strukturi.
Međunarodna odgovornost
Cijelu raspravu o Memorijalnom centru Mujanović tako smješta u znatno širu sliku odnosa međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.
Njegov stav je da se političke krize ne mogu posmatrati samo onda kada eskaliraju, već da je potrebno ranije reagovati na procese koji mogu dovesti do novih pritisaka i destabilizacije.
Povratak američkih sankcija Miloradu Dodiku za njega predstavlja jedan od instrumenata koje Washington može koristiti.
Istovremeno traži i ozbiljniji odgovor Evropske unije, posebno imajući u vidu da pravni okvir za restriktivne mjere već postoji.
Mujanović smatra da dosadašnji izostanak zajedničkih evropskih sankcija šalje pogrešnu političku poruku, posebno u situacijama kada pojedine članice EU samostalno uvode restrikcije.
Nova politička borba
Njegov istup pokazuje da bi pitanje sankcija Miloradu Dodiku moglo ponovo postati važna tema u odnosima Bosne i Hercegovine sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom.
Nakon američke odluke iz oktobra 2025. godine kojom je Dodik uklonjen s liste sankcionisanih osoba, politički odnosi u BiH nastavili su se razvijati u drugačijim okolnostima.
Mujanović sada smatra da je vrijeme da Washington preispita tu odluku.
Aktuelne događaje oko Memorijalnog centra koristi kao argument da problemi koje povezuje s politikom SNSD-a nisu nestali ukidanjem sankcija.
Njegova poruka međunarodnim akterima zbog toga nije ograničena samo na osudu pojedinačnih događaja.
Traži konkretne poteze.
Sankcije kao odgovor
U središtu Mujanovićevog zahtjeva nalazi se uvjerenje da međunarodna zajednica raspolaže instrumentima kojima može reagovati, ali da ih mora biti spremna koristiti.
Američke finansijske sankcije, zabrane putovanja pojedinih evropskih zemalja i postojeći pravni okvir Evropske unije samo su neki od mehanizama koji mogu biti dio takvog odgovora.
Koliko će njegovi pozivi imati stvarnog političkog odjeka zavisit će od odluka Washingtona, Brisela i pojedinačnih evropskih vlada.
Za sada je riječ o javnom političkom pozivu kojim Mujanović pokušava skrenuti pažnju na događaje povezane s Memorijalnim centrom Srebrenica i ponovo otvoriti raspravu o međunarodnim sankcijama.
Njegova glavna poruka ostaje jasna: smatra da uklanjanje Dodika sa američke liste sankcija nije dovelo do nestanka problema zbog kojih je međunarodni pritisak ranije postojao.
Zbog toga traži novi, koordiniraniji odgovor Sjedinjenih Američkih Država i evropskih država, uz dugoročnije mjere usmjerene na zaštitu Memorijalnog centra, povratničkih zajednica u Srebrenici i širem Podrinju te stabilnosti Bosne i Hercegovine.