Ekonomsko stanje, međunarodna pozicija Bosne i Hercegovine i odnos stranih diplomata prema SDA našli su se u središtu poruka Bakira Izetbegovića iz Kaknja. Lider SDA je na obilježavanju 36. godišnjice stranke oštro kritikovao aktuelnu vlast, tvrdeći da je zemlja dovedena u period političke neizvjesnosti i ozbiljnih ekonomskih problema.
Pritisci na SDA
Govoreći o više od tri i po decenije djelovanja Stranke demokratske akcije, Izetbegović je poručio da se SDA tokom svog postojanja suočavala s različitim pokušajima političkog slabljenja.
Prema njegovim riječima, pritisci nisu dolazili samo od političkih protivnika stranke. Kao poseban problem izdvojio je i ljude koji su se priključivali SDA prvenstveno zbog ličnih interesa, a ne zbog vrijednosti za koje se stranka, prema njegovom stavu, zalagala.
– Mnogi su imali interes da ovu stranku zaustave. Oni koji ne vole muslimane, Bošnjake, Bosnu i Hercegovinu, oni koji se bore za vlast, ali i oni koji jesu Bošnjaci, a stide se svoje vjere i imena. Zaista ih je bilo mnogo, i pritisak je bio veliki… A trebalo je izdržati i onaj unutarnji pritisak ljudi koji su ušli u stranku radi interesa, a ne da brane njene vrijednosti – kazao je Izetbegović.
Tri velike etape
Izetbegović je 36 godina djelovanja SDA podijelio na tri političke etape. Prva obuhvata period od 1990. do 1996. godine, druga od 1996. do 2006, dok treća traje od 2006. godine.
Poseban značaj dao je prvoj etapi, tokom koje je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost, a potom se suočila s ratom i agresijom.
Nakon rata, prema njegovom viđenju, uslijedila je druga velika etapa tokom koje su građene državne institucije i provođene važne reforme.
Kao novu prekretnicu označio je 2006. godinu, odnosno period nakon pada Aprilskog paketa ustavnih promjena i policijske reforme. Izetbegović tvrdi da je tada započela nova politička ofanziva snaga koje se protive snažnijoj Bosni i Hercegovini.
Stanje ekonomije
Veliki dio obraćanja posvetio je ekonomskim prilikama i stanju javnih finansija Federacije BiH.
Izetbegović je aktuelnu situaciju uporedio s periodom kada je Vladu Federacije BiH predvodio Fadil Novalić. Prema njegovoj ocjeni, finansijska pozicija Federacije u tom periodu bila je znatno stabilnija nego sada.
– U njegovo vrijeme FBiH je bila solventna. Više je proizvodila nego što je trošila. Danas, da se ne zadužujemo po dvije milijarde godišnje, ne bismo mogli isplatiti ni penzije – upozorio je Izetbegović.
Rast zaduženja vidi kao jedan od ključnih pokazatelja problema s kojima se suočava aktuelna vlast.
Njegove kritike nisu ograničene samo na budžet. Govorio je i o stanju industrije, energetike, infrastrukture, demografskim problemima i odlasku mladih.
Ponavljanje političkih kriza
Izetbegović je iznio i svoje viđenje izbornih ciklusa u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovoj procjeni, birači približno svakih deset godina odluče dati priliku političkim opcijama koje predstavljaju alternativu SDA. Kao primjere naveo je periode od 2000. do 2002. i od 2010. do 2014. godine, kao i aktuelni mandat.
Tvrdi da su takvi periodi svaki put bili praćeni ekonomskim ili političkim krizama, ali sadašnju situaciju smatra najozbiljnijom.
– I svaki put smo doživjeli krizu i ekonomski pad. Ovaj put je najgore. To je jedan višedimenzionalni zastoj i udar na Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake. Nikada nismo bili dovedeni u ovu situaciju neizvjesnosti i poniženja. Naš položaj u svijetu je nikakav. Mi ne sjedimo za pregovaračkim stolom. Mi smo na stolu, kao pacijent, drugi o nama odlučuju – kazao je Izetbegović.
Međunarodna pozicija
Upravo je položaj Bosne i Hercegovine na međunarodnoj političkoj sceni bio jedna od tema na kojima je Izetbegović posebno insistirao.
Kao primjer slabljenja pozicije države naveo je Samit NATO-a u Ankari, tvrdeći da na njega nije pozvan nijedan predstavnik Bosne i Hercegovine.
Takve situacije, prema njegovom mišljenju, pokazuju da predstavnici BiH nisu dovoljno prisutni u razgovorima u kojima se donose važne odluke.
Njegova metafora da BiH nije za pregovaračkim stolom, nego “na stolu”, trebala je naglasiti njegovu ocjenu da drugi politički akteri sve češće odlučuju o pitanjima važnim za zemlju bez dovoljno snažnog učešća domaćih predstavnika.
Problemi u industriji
Izetbegović je upozorio i na stanje namjenske industrije u Federaciji BiH.
Smatra da je posebno problematično što se poteškoće pojavljuju u periodu velike svjetske potražnje za proizvodima tog sektora.
Ukazao je i na probleme strateški značajnih kompanija, među kojima je spomenuo Koksaru i Željezaru.
Njegova kritika obuhvatila je i energetiku. Bosna i Hercegovina je godinama bila izvoznik električne energije, dok Izetbegović sada upozorava na probleme s osiguranjem potrebne energije.
Sve to povezuje sa zastarjelom infrastrukturom, rastom javnog duga, odlaskom mladih i niskim natalitetom.
Bojkot SDA
Najzapaženiji dio njegovog obraćanja odnosio se na odnos dijela međunarodne zajednice prema SDA nakon što je ova stranka ostala izvan vlasti.
Izetbegović tvrdi da je postojao svojevrstan politički eksperiment u kojem je dio međunarodne zajednice podržavao formiranje vlasti bez SDA. Prema njegovoj ocjeni, rezultati tog pristupa pokazali su da takav model nije uspio.
– Tonemo ekonomski. Nesolventni smo, zadužujemo se. Zaostajemo za drugima. Imamo zastarjelu infrastrukturu. Imamo probleme sa osiguranjem energije koju smo donedavno izvozili. Nizak nam je natalitet, mladi odlaze. Eksperiment dijela međunarodne zajednice, koji je svemu ovome kumovao, nije uspio. I oni su to shvatili. Bojkot SDA je trajao dvije i po godine, a onda su i ambasadori shvatili da bez nas ne ide – poručio je Izetbegović.
Ovom tvrdnjom predsjednik SDA pokušava pokazati da se odnos međunarodnih predstavnika prema njegovoj stranci mijenja.
Prema njegovom tumačenju, dvije i po godine bile su dovoljne da strani diplomati uvide kako se SDA ne može dugoročno zanemarivati kao jedan od važnih političkih faktora u Bosni i Hercegovini.
Poruka aktuelnoj vlasti
Obilježavanje godišnjice stranke Izetbegović je tako iskoristio i za predstavljanje SDA kao alternative aktuelnoj vlasti.
Njegova argumentacija zasniva se na poređenju ekonomskih pokazatelja, međunarodne pozicije države i funkcionisanja važnih industrijskih sistema u različitim mandatima.
Posebno insistira na tvrdnji da je finansijska situacija Federacije bila stabilnija dok je vlast predvodila SDA sa svojim partnerima.
Istovremeno pokušava pokazati da problemi nisu isključivo ekonomske prirode. Prema njegovoj ocjeni, Bosna i Hercegovina se suočava s političkom neizvjesnošću, slabljenjem međunarodnog položaja, demografskim problemima i odlaskom mladih.
SDA vidi novu priliku
Izetbegovićev govor u Kaknju imao je i jasnu poruku članstvu SDA.
Nakon perioda provedenog izvan vlasti, rukovodstvo stranke očigledno pokušava aktuelne političke i ekonomske probleme predstaviti kao dokaz da je zemlji potrebna drugačija vlast.
Posebno je zanimljiva njegova tvrdnja da je došlo do promjene odnosa stranih ambasadora prema SDA. Izetbegović smatra da su međunarodni predstavnici shvatili da bez njegove stranke nije moguće jednostavno rješavati ključna politička pitanja u zemlji.
Da li će se takva procjena pokazati tačnom zavisit će od budućih političkih odnosa i izbornih rezultata.
Ipak, poruka iz Kaknja bila je nedvosmislena: Izetbegović smatra da eksperiment vlasti bez SDA nije donio očekivane rezultate i da njegova stranka ponovo postaje faktor bez kojeg će biti teško praviti buduće političke dogovore u Bosni i Hercegovini.