Jedna rečenica Nenada Čanka posebno je odjeknula u njegovom gostovanju – funkcija “srpskog predsjednika”, kako kaže, jednostavno ne postoji. Govoreći o Aleksandru Vučiću, Miloradu Dodiku i političkim tenzijama u Bosni i Hercegovini, Čanak je ocijenio da se nacionalne i sigurnosne teme često koriste kako bi se pažnja građana skrenula sa svakodnevnih problema.
Predizborna dimenzija
Nenad Čanak smatra da nedavne aktivnosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Bosni i Hercegovini treba posmatrati i kroz predizbornu kampanju.
Prema njegovom viđenju, u Vučićevim porukama nema suštinski nove politike, već prije svega pokušaja da se pred izbore učvrsti podrška među biračima.
– Za mene je to sve već viđeno. Nema tu ničega novog. Jednostavno, on sada, pošto se bliže izbori, pokušava na brzinu podići svoj rejting – rekao je Čanak.
Čanak smatra i da eventualna promjena vlasti u Srbiji neće biti jednostavna niti brza.
Kao jedan od razloga navodi to što trenutno ne vidi dovoljno organizovanu političku alternativu koja bi imala jasnu infrastrukturu, prepoznatljive lidere i dovoljno snažnu podršku da preuzme vlast.
Poređenje sa 2000.
Svoje viđenje aktuelne političke situacije Čanak je uporedio s događajima iz 2000. godine, kada je učestvovao u opozicionim aktivnostima koje su prethodile odlasku Slobodana Miloševića s vlasti.
Prema njegovim riječima, tada je opoziciona scena bila znatno organizovanija.
– Tada ste imali stranke, stranačku infrastrukturu, jasne političke ciljeve i ljude koji su bili poznati. Ovog trenutka ja to, moram reći, ne vidim – kazao je Čanak.
Upravo zbog toga ne očekuje da će političke promjene u Srbiji uslijediti samo kao rezultat nezadovoljstva dijela stanovništva.
Njegova procjena je da je za promjenu vlasti potrebna organizovana politička struktura sposobna ponuditi jasnu alternativu i preuzeti odgovornost za upravljanje državom.
Predstava za birače
Čanak je posebno analizirao način na koji se Vučić pojavljuje u javnosti.
Kao primjere izdvojio je scene u kojima predsjednik Srbije kosi travu, vozi se zaprežnim kolima ili neposredno razgovara s građanima u manjim sredinama.
Prema njegovom tumačenju, takva pojavljivanja nisu slučajna, već su precizno usmjerena prema određenom dijelu biračkog tijela.
– Sve je to usmjereno na biračko tijelo kojem se on obraća. Hoće se pokazati kao čovjek iz naroda koji razumije narodne muke – rekao je Čanak.
Takav način političkog predstavljanja Čanak vidi kao dio pažljivo osmišljene komunikacije kojom se gradi slika lidera bliskog običnom čovjeku.
Smatra da je prava publika takvih događaja mnogo šira od ljudi koji neposredno prisustvuju Vučićevim posjetama.
Fotografije i videosnimci kasnije završavaju na televiziji, društvenim mrežama i drugim kanalima komunikacije, gdje dopiru do velikog broja birača.
Historijske paralele
Govoreći o načinu stvaranja političke slike u javnosti, Čanak je napravio i historijsku paralelu.
Spomenuo je pažljivo režirane javne nastupe italijanskog fašističkog diktatora Benita Mussolinija, kojima se svojevremeno pokušavala stvoriti određena slika lidera pred stanovništvom.
Čanak na taj način tvrdi da politička simbolika, fotografije i javni nastupi mogu imati podjednako važnu ulogu kao i same političke poruke.
Prema njegovom mišljenju, Vučićevi susreti s građanima treba da pokažu jednostavnost, bliskost narodu i razumijevanje svakodnevnih problema, bez obzira na to koliko su takve scene spontano nastale.
Incident u Bugojnu
Čanak se osvrnuo i na sigurnosne teme koje su se pojavile tokom jedne od Vučićevih posjeta Bosni i Hercegovini.
Posebno je spomenuo incident u Bugojnu, gdje su pripadnici MUP-a Srednjobosanskog kantona u blizini delegacije predsjednika Srbije uočili naoružane osobe u civilu.
O tom slučaju pojavile su se različite verzije događaja, dok sve okolnosti nisu u potpunosti javno razjašnjene.
Čanak je takve situacije povezao sa širim političkim tenzijama i načinom na koji se sigurnosna pitanja koriste u političkoj komunikaciji.
Posebno je kritikovao Milorada Dodika i poteze koje povezuje s vlastima Republike Srpske.
– Meni je, moram priznati, sve to pomalo degutantno. Ta Dodikova junačenja s tim praktično privatnim jedinicama koje nešto glume i predstavljaju nekakve opasne momke, sve to pravi i podiže tenzije – rekao je Čanak.
Ova formulacija predstavlja njegovu političku kvalifikaciju i ne znači da je status bilo koje policijske ili sigurnosne jedinice pravno utvrđen na način na koji ga Čanak opisuje.
Krize umjesto života
Prema Čankovom mišljenju, jedna od najvećih posljedica stalnih političkih i sigurnosnih sukoba jeste skretanje pažnje sa životnog standarda građana.
Smatra da se rasprave o nacionalnim pitanjima, mogućim krizama i političkim sukobima neprestano vraćaju u prvi plan, dok se pitanja plata, penzija, cijena, radnih mjesta i odlaska stanovništva potiskuju.
Čanak takvu političku atmosferu vidi kao problem u oba entiteta Bosne i Hercegovine.
U njegovom tumačenju, proizvodnja stalne političke napetosti omogućava političkim liderima da se predstavljaju kao zaštitnici nacionalnih interesa, dok istovremeno svakodnevni problemi građana ostaju neriješeni.
Kritika Dodikove politike
Čanak je posebno oštar bio prema politici SNSD-a i Milorada Dodika.
Tvrdi da takva politika doprinosi slabljenju Bosne i Hercegovine i održavanju stalnog osjećaja političke krize.
U razgovoru je iznosio i teške političke optužbe o motivima takve politike, ali ih nije predstavljao kao sudski utvrđene činjenice.
Njegova glavna poruka bila je da politički sukobi između Banje Luke, Sarajeva i Beograda građanima ne donose bolji život, već prije svega nove podjele i neizvjesnost.
“Srpski predsjednik” ne postoji
Posebno snažan dio njegovog gostovanja odnosio se na način na koji se Aleksandar Vučić predstavlja u odnosu prema Srbima izvan Srbije.
Čanak odbacuje političku formulaciju prema kojoj predsjednik Srbije može biti predstavljen kao predsjednik svih Srba, bez obzira na to u kojoj državi žive.
Naglasio je da Vučićeva funkcija proizlazi iz Ustava Republike Srbije.
– Prije svega, funkcija ‘srpski predsjednik’ ne postoji. Postoji predsjednik Republike Srbije. Ne postoji nijedan predsjednik koji je predsjednik svih Srba – rekao je Čanak.
Prema njegovom stavu, ova razlika nije samo terminološka.
Srbi koji žive u Bosni i Hercegovini građani su Bosne i Hercegovine i svoja politička prava ostvaruju unutar institucija te države.
Isto se, prema njegovom tumačenju, odnosi i na Srbe koji žive u drugim državama.
Identitet nije isti
Čanak je zatim otvorio i pitanje nacionalnog identiteta.
Protivi se ideji da zajedničko nacionalno porijeklo automatski znači da svi Srbi imaju isti politički, društveni i identitetski položaj bez obzira na državu u kojoj žive.
– Ta priča da, gdje god Srbin živi, on je Srbin i svi smo Srbi isti – nije istina. Jednostavno nije istina – rekao je Čanak.
Prema njegovom objašnjenju, život u različitim državama, drugačije historijsko iskustvo, politički sistemi i društvene okolnosti utiču na formiranje posebnih identiteta.
Na taj način osporava ideju da se svi pripadnici jednog naroda mogu politički predstavljati kroz jednu državu ili jednog predsjednika.
Odnos prema BiH
Čankove poruke time su otvorile i šire pitanje odnosa zvaničnog Beograda prema Bosni i Hercegovini.
On smatra da Srbija treba graditi odnos prema Bosni i Hercegovini kao prema susjednoj i suverenoj državi, dok se prava Srba u BiH trebaju ostvarivati kroz institucije Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom viđenju, pokušaji političkog predstavljanja predsjednika Srbije kao lidera svih Srba mogu stvarati dodatne probleme u regionu.
Takva retorika, tvrdi Čanak, posebno je osjetljiva u Bosni i Hercegovini zbog složenog ustavnog uređenja i historije političkih sukoba.
Politika nacionalnog predstavljanja zato, prema njegovom mišljenju, ne bi trebala prelaziti granice državnih nadležnosti.
Poruka Čanka
Gostovanje Nenada Čanka tako nije bilo usmjereno samo na Aleksandra Vučića.
Govorio je i o Miloradu Dodiku, političkim krizama u Bosni i Hercegovini, sigurnosnim incidentima i načinu na koji se nacionalne teme koriste u javnom prostoru.
Njegov stav je da se iza dijela političkih sukoba krije vrlo praktičan interes – održavanje biračkog tijela mobilisanim kroz strah, osjećaj ugroženosti i stalne političke tenzije.
Istovremeno upozorava da zbog toga u drugi plan padaju pitanja koja direktno određuju kvalitet života građana.
Najdirektnija poruka njegovog nastupa ipak ostaje tvrdnja da Aleksandar Vučić nije i ne može biti “predsjednik svih Srba”.
Za Čanka postoji predsjednik Republike Srbije, dok građani srpske nacionalnosti koji žive u Bosni i Hercegovini svoja politička prava i interese ostvaruju u okviru države čiji su građani.
Upravo na toj razlici gradi kritiku politika koje nacionalni identitet pokušavaju pretvoriti u osnovu za politički utjecaj izvan granica Srbije.
Pogledajte PRILOG!