Nova poruka Zdenka Lučića ponovo je otvorila niz neugodnih pitanja za Dragana Čovića, ali i za političku i privrednu scenu Hercegovine iz proteklih decenija. Kandidat Petorke za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine tvrdi da građani imaju pravo znati šta se događalo s imovinom, novcem i kompanijama koje su nekada imale veliki značaj za cijeli kraj.
Nova prozivka Čovića
Lučić je u posljednje vrijeme pojačao javne kritike prema predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, posebno kada govori o njegovoj političkoj i poslovnoj prošlosti.
U novoj videoporuci poručio je da se period djelovanja Dragana Čovića ne može jednostavno posmatrati kao završena politička priča, već kao nešto o čemu građani i dalje imaju pravo postavljati pitanja.
Posebno insistira na dugom periodu Čovićevog javnog djelovanja, od vremena bivše države pa sve do aktuelnih političkih okolnosti u Bosni i Hercegovini.
– Smatram da je Dragan Čović zaslužio, s obzirom na to da ima kontinuitet od 1980. do 2026. godine, da vidimo šta je radio, kako je radio i za koga je radio – rekao je Lučić.
Time je otvorio temu koja bi mogla imati značajno mjesto i u predizbornoj kampanji, posebno među biračima koji traže odgovore o privatizaciji, političkoj moći i sudbini nekada velikih hercegovačkih kompanija.
Prošlost ne zastarijeva
Jedna od Lučićevih centralnih poruka odnosi se na tvrdnje da događaji od prije nekoliko decenija više nisu politički relevantni.
On takav pristup odbacuje.
Prema njegovom mišljenju, politička odgovornost ne može se jednostavno zatvoriti protokom vremena ako su posljedice nekadašnjih odluka i dalje prisutne.
– Ja smatram da njegova prošlost ne zastarijeva i da građani moraju znati šta je Dragan Čović radio za hrvatski narod – poručio je Lučić.
Upravo ovom rečenicom Lučić pokušava svoju kritiku predstaviti kao pitanje javnog interesa, a ne samo kao predizborni sukob dvojice političara.
Njegova poruka jeste da birači trebaju imati što potpuniju sliku ljudi koji su decenijama imali političku i institucionalnu moć.
Pitanje imovine
Lučić je zatim otvorio temu nekoliko poznatih kompanija i institucija koje su godinama bile važne za privredu Hercegovine.
Spomenuo je Soko, Mondo, Aluminij, Hercegovačku banku i Hercegovina osiguranje.
Njegova pitanja usmjerena su prema sudbini novca, vlasništva i imovine koja je bila povezana s tim sistemima.
– Gdje je taj novac? Gdje je ta imovina? Čija je ta imovina? – upitao je Lučić.
Riječ je o pitanjima koja Lučić postavlja u političkom kontekstu, bez iznošenja sudskih zaključaka o odgovornosti pojedinaca.
Ipak, izbor upravo tih kompanija pokazuje na koje teme namjerava usmjeriti dio svoje kampanje.
Poruka mladima
Posebno se obratio mlađim generacijama, tvrdeći da upravo one imaju najveći interes da dobiju odgovore o tome šta se događalo s privrednom imovinom i javnim resursima.
Prema njegovom stavu, teret loših ekonomskih i političkih odluka iz prethodnih godina na kraju ostaje generacijama koje tek trebaju graditi svoj život i karijeru.
– To je imovina vaše generacije. Vi od toga trebate živjeti, a ne da vam Dragan Čović i ekipa na državnom političkom nivou dižu međunarodne kredite, reprogramiraju ih i guraju vas u dužničko ropstvo. Vaša generacija vraćat će te kredite – rekao je Lučić.
Ovom porukom pokušava povezati pitanja privatizacije i nekadašnjih kompanija sa savremenim problemom javnog duga.
Njegova teza je da mladi ne bi trebali samo naslijediti obaveze, nego bi trebali imati pravo znati šta se dogodilo s ekonomskom vrijednošću koja je stvarana u prethodnim periodima.
Odgovornost pojedinaca
Lučić je govorio i o tome šta očekuje u narednim godinama.
Poručio je da smatra kako dio ljudi koji su dugo bili uključeni u političke i privredne procese treba odgovoriti na pitanja o vlastitim odlukama i postupcima.
– Ja imam 60 godina, još mogu efektivno dobro raditi deset godina, ali u tih deset godina određene osobe trebale bi odgovarati za postupke koje su činile – naveo je Lučić.
Nije precizirao na koje osobe se tačno ova rečenica odnosi niti o kakvoj vrsti odgovornosti govori.
Ipak, iz konteksta njegovog obraćanja jasno je da ovu temu povezuje s političkim i ekonomskim procesima u Hercegovini i Bosni i Hercegovini.
Lučić se kroz ovakve nastupe pokušava pozicionirati kao kandidat koji neće izbjegavati teme koje smatra neugodnim za dugogodišnje političke strukture.
Čovićev politički položaj
U nastavku je otvorio i pitanje načina na koji Dragan Čović zadržava snažnu političku poziciju čak i kada njegovo ime nije direktno na izbornim listama.
Posebno je spomenuo Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
– Mi moramo objasniti Hrvatima šta je Dragan Čović. I kako to da Dragan Čović nakon izbornog procesa nije nigdje na listama, a postane predsjedavajući Doma naroda – rekao je Lučić.
Ovim pitanjem želi skrenuti pažnju na specifičnosti indirektnog izbora delegata u domove naroda i političku moć koju stranačka rukovodstva mogu zadržati kroz takve institucije.
Lučić to koristi kao argument u svojoj kritici dugogodišnje dominacije HDZ-a BiH među hrvatskim političkim predstavnicima.
Odgovorio na kritike
Lučićevo učestalo prozivanje Dragana Čovića već je izazvalo pitanje da li svoju kampanju previše gradi upravo na kritici predsjednika HDZ-a BiH.
Na takve primjedbe odlučio je odgovoriti direktno.
– Kada me pitaju da li sam opsjednut Draganom Čovićem i sličnima, moj odgovor je kratak i jednostavan: Kao otac i muž, opsjednut sam generacijama koje dolaze i onim što ćemo im ostaviti – napisao je Lučić.
Na taj način pokušao je objasniti da njegov politički fokus, prema vlastitim riječima, nije Čović kao osoba, nego posljedice dugogodišnjeg načina upravljanja politikom i ekonomijom.
Uz objavu je pratioce upitao smatraju li da se društvo kreće u dobrom pravcu.
Petorka protiv HDZ-a
Zdenko Lučić zajednički je kandidat pet hrvatskih opozicionih stranaka za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na Općim izborima 2026. godine.
Iza njegove kandidature stoje HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS.
Takva kandidatura predstavlja pokušaj dijela hrvatske opozicije da objedini glasove birača koji ne podržavaju politiku HDZ-a BiH i Dragana Čovića.
Zbog toga se može očekivati da će Čović i politika njegove stranke ostati jedna od glavnih tema Lučićeve kampanje.
Već sada je jasno da neće izbjegavati pitanja privatizacije, vlasništva, kredita, političkog utjecaja i odgovornosti.
Kampanja postaje oštrija
Lučićevi posljednji nastupi pokazuju da kampanja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ulazi u znatno oštriju fazu.
Umjesto opštih političkih poruka, on pokušava otvoriti konkretne teme koje povezuje s dugogodišnjom vlašću HDZ-a BiH.
Njegove tvrdnje o mogućoj odgovornosti i političkoj prošlosti pojedinaca ostaju političke ocjene sve dok ne budu potvrđene kroz odgovarajuće institucionalne ili sudske postupke.
Ipak, pitanja koja postavlja mogu imati snažan predizborni odjek, posebno jer se odnose na kompanije i institucije koje su nekada zapošljavale veliki broj ljudi i imale važnu ekonomsku ulogu.
Za Lučića je osnovna poruka jasna: politička prošlost dugogodišnjih lidera ne može biti izuzeta iz javne rasprave samo zato što su određeni događaji stari nekoliko decenija.
Upravo zato najavljuje da će nastaviti tražiti odgovore o Draganu Čoviću, kompanijama koje spominje i načinu na koji je tokom godina raspoređivana politička i ekonomska moć.
Koliko će takva strategija pomoći njegovoj kandidaturi, pokazat će birači.
Ali već sada je izvjesno da će Lučić pokušati kampanju pretvoriti u mnogo širu raspravu o tome šta je ostalo iza višedecenijske dominacije istih političkih struktura i šta će od svega toga naslijediti generacije koje dolaze.