Može li penzioneru biti obustavljena isplata iako je uredno ostvario pravo na penziju? Odgovor je potvrdan, a postoje situacije u kojima Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje može privremeno zaustaviti isplatu sve dok korisnik ne ispuni određenu obavezu ili se lično ne javi nadležnoj instituciji.
Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje ima 471.578 korisnika, zbog čega pravila koja se odnose na isplatu penzija pogađaju veliki broj građana. Posebno je važno znati pravila koja se odnose na potvrdu o životu, penzionere koji žive izvan Bosne i Hercegovine, nepodignute penzione čekove i punomoći.
Potvrda o životu
Jedna od najčešćih nedoumica među penzionerima odnosi se na potvrdu o životu. Sam naziv ovog dokumenta često izaziva pitanja, posebno među korisnicima koji nisu sigurni da li su obavezni da ga dostavljaju Federalnom zavodu PIO.
Prema ranijim pojašnjenjima Federalnog zavoda PIO, potvrdu o životu dužni su dostavljati korisnici koji penziju primaju preko ovog zavoda, ali imaju prebivalište izvan Bosne i Hercegovine.
Dokument mora biti propisno ovjeren i dostavljen najkasnije do kraja kalendarske godine. Ukoliko korisnik koji ima ovu obavezu ne dostavi potvrdu u predviđenom roku, može doći do obustave isplate penzije.
Svrha potvrde jeste da Zavod ima pouzdanu informaciju da korisnik koji živi u inostranstvu i dalje ispunjava uslove za nastavak isplate. Zbog toga penzioneri koji žive izvan zemlje trebaju obratiti posebnu pažnju na ovu obavezu i provjeriti odnosi li se ona upravo na njih.
Postoje važni izuzeci
Ipak, potvrdu o životu ne moraju dostavljati svi penzioneri koji žive izvan Federacije Bosne i Hercegovine. Za određene države uspostavljena je elektronska razmjena podataka između nadležnih institucija, pa korisnici iz tih zemalja nisu dužni samostalno pribavljati i slati ovaj dokument.
Obaveza dostavljanja potvrde o životu ne odnosi se na penzionere koji žive u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Federalni zavod PIO s nadležnim institucijama iz ovih država ima uspostavljenu elektronsku razmjenu podataka. To omogućava provjeru potrebnih informacija bez dodatnog angažovanja korisnika penzije.
Za penzionere koji žive u navedenim državama to predstavlja značajno pojednostavljenje procedure. Ne moraju svake godine pribavljati potvrdu, ovjeravati je i voditi računa o tome da dokument stigne u predviđenom roku.
Šta je sa RS
Posebna pravila postoje i za korisnike Federalnog zavoda PIO koji žive na području Republike Srpske.
Ni oni nisu obavezni dostavljati potvrdu o životu. Potrebni podaci provjeravaju se putem sistema Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, odnosno IDDEEA-e.
Elektronska provjera podataka na ovaj način smanjuje potrebu da penzioneri lično dostavljaju dokumentaciju kojom bi dokazivali podatke koje nadležne institucije već mogu provjeriti kroz postojeće evidencije.
Zbog toga je važno napraviti razliku između korisnika koji žive u državama i područjima za koje postoji elektronska razmjena podataka i onih koji žive u drugim zemljama.
Penzioneri u inostranstvu
Korisnici koji žive u inostranstvu, a nisu obuhvaćeni navedenim izuzecima, trebaju posebno voditi računa o potvrdi o životu.
Ako se dokument ne dostavi u predviđenom roku, Zavod može privremeno obustaviti isplatu. To ne treba miješati s gubitkom prava na penziju, jer je riječ o obustavi isplate dok se ne ispune potrebni uslovi i ne dostave traženi podaci.
Upravo zbog toga penzionerima koji duže vrijeme borave izvan Bosne i Hercegovine može biti korisno da unaprijed provjere koje dokumente trebaju dostaviti i na koji način ih trebaju ovjeriti.
Posebnu pažnju treba obratiti na rok do kraja kalendarske godine. Propuštanje administrativne obaveze može dovesti do situacije u kojoj korisnik tek nakon izostanka očekivane uplate shvati da postoji problem.
Problem sa čekovima
Druga situacija zbog koje može doći do obustave isplate povezana je s penzionim čekovima.
Mnogi penzioneri novac podižu putem bankomata kako bi izbjegli odlazak u banku i čekanje u redovima. Takav način korištenja novca znatno je praktičniji, ali može dovesti do toga da korisnik mjesecima ne preuzme penzioni ček.
Upravo tu postoji pravilo na koje penzioneri trebaju obratiti pažnju.
Ako korisnik šest mjeseci ne preuzme ček, može doći do obustave isplate penzije. Banka je u takvoj situaciji dužna obavijestiti Federalni zavod PIO.
Nakon što Zavod dobije informaciju da penzioner duži period nije preuzimao čekove, isplata se može zaustaviti sve dok se korisnik lično ne javi.
To znači da redovno podizanje novca s bankomata samo po sebi ne treba posmatrati kao zamjenu za sve ostale obaveze koje korisnik ima u vezi s penzionim čekom.
Lično javljanje Zavodu
Ako dođe do obustave zbog toga što ček nije preuzet šest mjeseci, korisnik se mora lično javiti kako bi riješio nastalu situaciju.
Ovo pravilo služi kao dodatna provjera statusa korisnika, posebno kada duži period nema aktivnosti koja se odnosi na preuzimanje penzionih čekova.
Zbog toga bi penzioneri koji penziju uglavnom podižu preko bankomata trebali voditi računa i o čekovima. Na taj način mogu izbjeći nepotrebnu administrativnu proceduru i privremeni prekid isplate.
Punomoć za drugu osobu
Postoje i penzioneri koji zbog zdravstvenog stanja, udaljenosti ili drugih razloga nisu u mogućnosti lično obavljati sve poslove povezane s preuzimanjem čekova ili novca.
U takvim slučajevima ček umjesto korisnika može preuzeti opunomoćena osoba. Međutim, nije dovoljno samo usmeno ovlastiti člana porodice ili neku drugu osobu.
Potrebna je punomoć koja je ovjerena u općini ili kod notara.
Važno je znati i da trajanje takve punomoći zavisi od toga za šta je osoba ovlaštena. Ako opunomoćena osoba isključivo preuzima penzione čekove, punomoć važi 12 mjeseci.
Ako ovlaštena osoba osim čekova podiže i novac, punomoć važi šest mjeseci.
To je detalj koji se lako može previdjeti, posebno ako ista osoba već duže vrijeme obavlja ove poslove za penzionera. Nakon isteka predviđenog perioda potrebno je voditi računa o obnovi punomoći.
Kako izbjeći probleme
Najvažnije je da penzioneri znaju da privremena obustava isplate ne mora značiti da su izgubili pravo na penziju. U navedenim situacijama problem se uglavnom odnosi na administrativne provjere i obaveze koje je potrebno ispuniti.
Korisnici koji žive u inostranstvu trebaju provjeriti jesu li dužni dostavljati potvrdu o životu. Oni koji žive u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji izuzeti su od te obaveze zbog elektronske razmjene podataka, kao i korisnici koji žive na području Republike Srpske, gdje se provjera obavlja putem sistema IDDEEA-e.
Penzioneri koji koriste bankomate trebaju voditi računa da zbog takvog načina podizanja novca ne zanemare preuzimanje penzionih čekova duže od šest mjeseci. Ako čekove ili novac preuzima druga osoba, potrebno je pratiti i rok važenja ovjerene punomoći.
Nekoliko jednostavnih administrativnih pravila tako može napraviti veliku razliku. Pravovremenom provjerom obaveza penzioneri mogu izbjeći neugodnu situaciju da očekivana penzija bude privremeno obustavljena i da tek nakon toga moraju utvrđivati zbog čega isplata nije izvršena.