Zašto su poruke iz Zagreba o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini izazvale toliko burnih reakcija dijela političara iz Sarajeva? Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman odgovorio je na kritike, nazvao ih “histerijom” i poručio da Hrvatska neće odustati od nastojanja da se osigura jednakopravnost Hrvata u BiH.
Grlić Radman pozvao je političke lidere u Bosni i Hercegovini na obnovu dijaloga i političkog povjerenja. Njegove nove poruke uslijedile su nakon oštrih reakcija na ranije stavove o izmjenama Izbornog zakona BiH i mogućim ograničenim ustavnim promjenama.
Spor oko Izbornog zakona
Hrvatski ministar ranije je poručio da Zagreb namjerava nastaviti razgovore s partnerima iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Jedna od ključnih tema tih razgovora trebale bi biti izmjene Izbornog zakona, kao i ograničene ustavne promjene kojima bi se, prema stavu hrvatske strane, osigurala mogućnost da Hrvati biraju svoje političke predstavnike bez preglasavanja od brojnijeg bošnjačkog naroda.
Pitanje političkog predstavljanja Hrvata već godinama predstavlja jednu od najvećih tačaka sporenja između hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka u Federaciji BiH. Dok hrvatske stranke insistiraju na legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, njihovi politički protivnici upozoravaju da eventualna nova rješenja ne smiju dovesti do dodatnih etničkih podjela zemlje.
Posebno snažne reakcije izazvala je ideja uspostavljanja hrvatske izborne jedinice koja se spominje u prijedlogu rezolucije u Hrvatskom saboru, a o kojoj je govorio i Grlić Radman.
Reakcije iz Sarajeva
Takvu mogućnost oštro su odbacili ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i kandidat za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević.
Njihove reakcije bile su usmjerene protiv mogućnosti stvaranja novih izbornih jedinica na etničkoj osnovi, ali i protiv onoga što smatraju miješanjem hrvatskih zvaničnika u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Nakon kritika koje su stigle na račun hrvatskog ministra, u njegovu odbranu uključili su se hrvatski zvaničnici i predstavnici braniteljskih udruženja HVO-a.
Time se rasprava o Izbornom zakonu ponovo pretvorila u širu političku polemiku o odnosima Zagreba i Sarajeva, ali i različitim pogledima na to kako treba urediti političko predstavljanje tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
“Čemu ta histerija”
Grlić Radman je, odgovarajući na pitanja novinara nedaleko od Tomislavgrada, komentarisao reakcije bošnjačkih političara na svoje ranije poruke. Poručio je da ne razumije zbog čega su njegove izjave izazvale toliko oštre odgovore.
Hrvatski ministar smatra da u njegovim zahtjevima nema ničega što bi trebalo biti sporno, a zatim je postavio nekoliko pitanja svojim političkim kritičarima.
– Je li sporna ravnopravnost ili jednakost? Je li sporno međusobno uvažavanje? Je li sporan moj apel za obnovu političkog povjerenja između predstavnika triju konstitutivnih naroda? – upitao je Grlić Radman.
Prema njegovom stavu, insistiranje na ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju ne bi trebalo izazivati političke sukobe. On ove principe povezuje i s evropskim vrijednostima prema kojima se Bosna i Hercegovina opredijelila kroz svoj evropski put.
Upravo na tom argumentu hrvatski zvaničnici zasnivaju tvrdnju da pitanje položaja Hrvata u BiH nije isključivo unutrašnje političko pitanje, nego i tema povezana s funkcionisanjem institucija i evropskom budućnošću zemlje.
Poziv na dijalog
Grlić Radman smatra da izlaz iz političkih neslaganja ne treba tražiti kroz dodatno zaoštravanje odnosa. Umjesto toga, pozvao je političke predstavnike konstitutivnih naroda da ponovo uspostave dijalog.
– Apeliram na zrelost političkih lidera i uspostavu dijaloga jer institucionalna stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine ovise o njihovoj spremnosti na dijalog i pronalaženje zajedničkog rješenja u slovu i duhu Dejtonskog sporazuma – poručio je hrvatski ministar.
Dejtonski mirovni sporazum tako se ponovo našao u centru rasprave. Hrvatska strana insistira na zaštiti konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata, dok dio političara iz Sarajeva smatra da buduća rješenja moraju snažnije uključiti prava svakog građanina i provođenje presuda međunarodnih sudova.
Upravo zbog različitog tumačenja tih principa godinama nije postignut konačan politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona.
Pitanje hrvatskog člana
Jedna od najosjetljivijih tema jeste način izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Hrvatski politički predstavnici već dugo tvrde da postojeći sistem omogućava brojnijim Bošnjacima u Federaciji BiH da presudno utječu na izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Sa druge strane, protivnici izmjena koje predlažu hrvatske stranke upozoravaju da članovi Predsjedništva BiH nakon izbora predstavljaju sve građane i da nova izborna pravila ne bi trebala dodatno produbljivati etničke podjele.
Upravo je taj sukob političkih koncepata u pozadini posljednje razmjene poruka između Grlića Radmana i političara iz Sarajeva.
Zagreb pritom jasno pokazuje da pitanje položaja Hrvata u BiH namjerava nastaviti otvarati i pred međunarodnim partnerima, posebno unutar Evropske unije i u razgovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Susret u Prisoju
Grlić Radman je povodom svetkovine Velike Gospe boravio u rodnom Prisoju. Tokom boravka susreo se i s apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini, nadbiskupom Francisom Assisijem Chullikattom.
Prema informacijama koje je hrvatski ministar objavio na društvenoj mreži X, jedna od tema njihovog razgovora bio je upravo položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Grlić Radman naveo je da je tokom susreta istaknuta važnost pune zaštite konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Za hrvatskog ministra zaštita takvog položaja predstavlja jedan od temeljnih preduslova za stabilnu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu.
Hrvatska neće odustati
Posljednje poruke Grlića Radmana pokazuju da Zagreb ne namjerava odustati od pitanja izmjena Izbornog zakona i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini uprkos snažnim političkim reakcijama koje takvi zahtjevi izazivaju.
Hrvatska svoj angažman predstavlja kao nastojanje da se osigura jednakopravnost jednog od tri konstitutivna naroda, dok dio političara u Sarajevu smatra da se time prelazi granica dobrosusjedskog djelovanja i zadire u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Grlić Radman, međutim, odbacuje takvo tumačenje i insistira na obnovi političkog povjerenja. Njegova poruka jeste da se rješenje mora pronaći kroz razgovor predstavnika konstitutivnih naroda i u okvirima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Nastavak polemike pokazuje da će pitanje Izbornog zakona ostati jedna od najtežih političkih tema u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, najava da će Hrvatska o tom pitanju razgovarati s partnerima iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država potvrđuje da će rasprava o položaju Hrvata biti prisutna i izvan granica BiH.
Bez političkog dogovora unutar zemlje teško je očekivati brzo zatvaranje tog pitanja. Grlić Radman je, ipak, jasno stavio do znanja da će Zagreb nastaviti insistirati na rješenju za koje smatra da će Hrvatima omogućiti punu političku jednakopravnost.