Blokada računa Radio-televizije Republike Srpske izazvala je burnu reakciju predsjednika Demokratskog narodnog saveza Nenada Nešića. On tvrdi da način na koji se postupa prema RTRS-u otvara ozbiljna pitanja o različitim aršinima pravosuđa, a cijeli slučaj vidi kao mnogo širi problem od finansijskog spora dva javna servisa.
Nešić je reagovao nakon odluke Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci kojom je blokiran račun RTRS-a zbog obaveza prema BHRT-u. Prema njegovom stavu, posebno je sporno to što se jedna pravosnažna presuda ne izvršava, dok je u drugom slučaju došlo do blokade računa.
Dvostruki aršini
Predsjednik DNS-a otvorio je pitanje jednakog postupanja institucija, ukazujući na dugovanja između dva javna emitera.
Kako je naveo, postoji pravosnažna presuda prema kojoj BHRT duguje 17,7 miliona KM javnom servisu u Banjoj Luci, dok je račun RTRS-a blokiran zbog duga od 5,5 miliona KM prema BHRT-u.
Upravo u toj razlici Nešić vidi razlog za sumnju da se prema dvije medijske kuće ne postupa na isti način.
Njegova reakcija nije ostala samo na finansijskom aspektu cijelog slučaja. Nešić smatra da posljedice blokade mogu biti znatno ozbiljnije jer direktno pogađaju zaposlene i njihove porodice.
Sudsku odluku zato posmatra i kroz političku prizmu, tvrdeći da se iza ovakvog razvoja događaja krije udar na Republiku Srpsku.
Problem za radnike
Posebnu pažnju Nešić je posvetio zaposlenima RTRS-a. Prema podacima koje je iznio, riječ je o 603 porodice čija egzistencija može biti ugrožena zbog finansijske blokade medijske kuće u kojoj rade.
Ukazao je na to da iza institucionalnih i finansijskih sporova postoje ljudi koji zavise od svojih plata i koji imaju svakodnevne obaveze.
Blokada računa, prema njegovom viđenju, zato nije samo pitanje odnosa RTRS-a i BHRT-a, već situacija koja može direktno uticati na život stotina zaposlenih.
Radnici imaju kredite, račune i druge obaveze, dok dio njih priprema djecu za početak nove školske godine. Nešić smatra da oni ne bi trebalo da snose posljedice spora na koji nisu mogli da utiču.
Upravo zbog toga insistira da institucije Republike Srpske ne ostanu po strani.
Traži reakciju
Nešić je uputio javni apel Vladi Republike Srpske da reaguje i pronađe način da pomogne u prevazilaženju finansijske blokade.
Prema njegovom stavu, neophodno je zaštititi zaposlene i omogućiti normalno funkcionisanje javnog servisa.
Njegov zahtjev zasniva se na ocjeni da RTRS ima poseban značaj za institucije Republike Srpske, zbog čega smatra da sada institucije treba da pokažu solidarnost prema zaposlenima te medijske kuće.
Nešić je istovremeno podsjetio na težinu novinarskog posla i odgovornost koju zaposleni u medijima svakodnevno nose.
Politička dimenzija
Iako je neposredni povod za njegovu reakciju sudska odluka i finansijski spor, Nešić cijelom slučaju daje i političku dimenziju.
On smatra da različit odnos prema potraživanjima RTRS-a i BHRT-a ne može biti posmatran samo kao tehničko ili pravno pitanje.
Upravo zbog toga govori o različitim aršinima i upozorava da posljedice mogu prevazići odnose dvije medijske kuće.
Sa druge strane, činjenica da Nešić iznosi političku ocjenu ne mijenja to da je u osnovi slučaja finansijski i pravni spor. Njegova tvrdnja da se iza blokade krije napad na Republiku Srpsku predstavlja njegovu interpretaciju odluke i njenih posljedica.
Milionska dugovanja
Posebnu pažnju u cijeloj priči privlače iznosi koje Nešić navodi.
Sa jedne strane govori se o 17,7 miliona KM koje BHRT, prema pravosnažnoj presudi na koju se Nešić poziva, duguje javnom servisu u Banjoj Luci. S druge strane nalazi se dug RTRS-a od 5,5 miliona KM prema BHRT-u, zbog kojeg je došlo do blokade računa.
Za lidera DNS-a upravo je način izvršenja tih potraživanja centralno pitanje.
On traži odgovor zbog čega se u jednom slučaju pravosnažna presuda ne realizuje, dok je u drugom slučaju primijenjena mjera koja može ozbiljno otežati funkcionisanje RTRS-a.
Sudski i finansijski spor tako je prerastao u novu političku temu, a posljedice blokade mogle bi se osjetiti prvenstveno među zaposlenima.
Apel institucijama
Nešićeva poruka Vladi Republike Srpske svodi se na zahtjev da se reaguje što prije i pronađe rješenje kojim bi bila zaštićena egzistencija radnika.
Istakao je i da zaposleni RTRS-a, prema njegovom mišljenju, zaslužuju podršku institucija kojima su kroz svoj profesionalni rad godinama davali medijski prostor.
Novinarsku profesiju opisao je kao časnu i zahtjevnu, naglašavajući da zaposleni ne treba da postanu kolateralna šteta finansijskih i institucionalnih sukoba.
Slučaj blokade računa RTRS-a tako je prerastao iz pravnog i finansijskog pitanja u otvorenu političku raspravu. Dok Nešić upozorava na različite aršine i govori o udaru na Republiku Srpsku, u središtu problema ostaje pitanje daljeg funkcionisanja javnog servisa i položaja stotina njegovih zaposlenih.