Šta se zapravo krije iza sve žešćih reakcija na kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine? Bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović smatra da napadi nisu slučajni i da se iza njih nalazi dublji politički sukob između koncepta građanske države i zahtjeva za izbornim rješenjima zasnovanim na etničkim principima.
Kovačević je nakon potvrde kandidature za člana Predsjedništva BiH postao meta brojnih političkih kritika. Posebno oštre reakcije stižu iz stranaka s hrvatskim predznakom, prije svega HDZ-a BiH, dok su njegove političke stavove kritikovali i pojedini zvaničnici iz Republike Hrvatske te predstavnici udruženja proisteklih iz HVO-a.
Napadi nakon kandidature
Kritičari Kovačevićeve kandidature problematiziraju njegovu namjeru da se kandiduje za mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ali i politički koncept koji zastupa.
Kovačević se zalaže za snažnije provođenje građanskih principa i presuda Evropskog suda za ljudska prava, dok političke stranke okupljene oko HDZ-a BiH insistiraju na legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda.
Upravo zbog toga njegova kandidatura postaje mnogo više od pitanja imena jednog kandidata. Ona ponovo otvara dugogodišnju raspravu o tome u kojem pravcu treba mijenjati izborni i ustavni sistem Bosne i Hercegovine.
Kritikama su se pridružili i predstavnici Koordinacije udruženja Hrvatskog vijeća obrane BiH. S druge strane, Miro Lazović stao je u odbranu Kovačevića, navodeći da mu je teško razumjeti intenzitet reakcija koje su uslijedile nakon objave kandidature.
Ne razumije ljutnju
Lazović posebno problematizira činjenicu da kritike dolaze i iz Hrvatske. Smatra da bi država koja je članica Evropske unije trebala insistirati na evropskim standardima zaštite individualnih prava i sloboda.
– Zaista ne mogu razumjeti toliku količinu ljutnje i bijesa koja, nakon kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH, u kontinuitetu dolazi od političkih struktura HDZ-a i njima bliskih partija, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini – kaže Lazović.
Prema njegovom mišljenju, rasprava o kandidaturi ne može se odvojiti od šireg pitanja budućeg uređenja Bosne i Hercegovine.
Lazović smatra da politički odgovor ne bi trebao biti diskvalifikacija kandidata zbog koncepta koji zastupa, već demokratsko sučeljavanje različitih političkih ideja i odluka birača na izborima.
Kritike prema Hrvatskoj
Posebnu pažnju posvetio je reakcijama koje stižu iz susjedne Hrvatske. Lazović smatra problematičnim da se iz države članice Evropske unije podržavaju politički zahtjevi koje on vidi kao dodatno jačanje etničkog principa u izbornom sistemu BiH.
Prema njegovom stavu, evropski standardi trebali bi voditi ka uklanjanju diskriminacije i omogućavanju jednakih političkih prava građanima.
Upravo na tom pitanju godinama postoje potpuno različiti politički pogledi. HDZ BiH i njemu bliske stranke tvrde da bez legitimnog predstavljanja nema stvarne jednakopravnosti konstitutivnih naroda, dok zagovornici građanskog koncepta insistiraju na snažnijoj zaštiti individualnih prava.
Lazović smatra da se iza aktuelnih napada na Kovačevića nalazi upravo sukob tih dviju političkih vizija.
Vidi politički cilj
Prema njegovoj procjeni, zahtjevi za promjenama Izbornog zakona na etničkim principima nisu konačan cilj politike koja kritikuje Kovačevića.
On tvrdi da bi takvo izborno rješenje moglo biti samo prva faza šire političke strategije.
– Iza napada na Slavena Kovačevića, po meni, krije se krajnji politički cilj, a to je – za početak dobiti Izborni zakon na etničkim principima, a u sljedećoj fazi zagovarati etničku podjelu BiH, što se otvoreno može čuti od njihovih stranih lobista, kao i od strane hrvatskih i domaćih predstavnika HDZ-a i njima srodnih partija – navodi Lazović.
Riječ je o Lazovićevom političkom tumačenju namjera HDZ-a i njemu bliskih stranaka. Njegove tvrdnje dolaze u trenutku kada se ponovo intenzivno raspravlja o izmjenama Izbornog zakona i načinu izbora članova Predsjedništva BiH.
Građanski koncept države
Lazović smatra da je upravo Kovačevićevo zalaganje za Bosnu i Hercegovinu kao državu punih ljudskih prava i sloboda jedan od glavnih razloga zbog kojih njegova kandidatura izaziva snažno protivljenje.
Prema toj političkoj viziji, buduće ustavne promjene trebale bi povećavati značaj prava pojedinca i uklanjati postojeća ograničenja zasnovana na pripadnosti konstitutivnim narodima.
Nasuprot tome stoji koncept legitimnog predstavljanja, prema kojem tri konstitutivna naroda moraju imati mehanizme koji će im omogućiti da odlučujuće utječu na izbor svojih političkih predstavnika.
Sukob ova dva pristupa već godinama prati gotovo svaki pokušaj izmjene Izbornog zakona i Ustava Bosne i Hercegovine.
Lazović smatra da odgovor treba tražiti u pravcu demokratizacije i provođenja evropskih standarda, a ne u dodatnom jačanju etničkih izbornih mehanizama.
Prozvao Dragana Čovića
Bivši predsjednik Skupštine RBiH osvrnuo se i na ranije kritike koje su iz HDZ-a BiH bile usmjeravane prema Željku Komšiću. Sada, prema njegovom mišljenju, sličan politički obrazac prati kandidaturu Slavena Kovačevića.
Lazović smatra da HDZ BiH razlog zbog kojeg njihov kandidat ranije nije dobio dovoljnu podršku treba tražiti i u vlastitoj politici.
– Svi oni iz HDZ-a koji upiru prstom, jučer u Željka Komšića, a danas u Slavena Kovačevića moraju konačno shvatiti da je pravi razlog neizbora njihovog kandidata u dosadašnjoj politici rukovodstva HDZ-a BiH sa Draganom Čovićem na čelu – rekao je Lazović.
Time odgovornost za postojeće političke odnose ne vidi prvenstveno u izbornom sistemu, nego u načinu na koji HDZ BiH vodi svoju politiku i odnosima koje gradi s drugim političkim akterima.
Čović i Dodik
Posebno je kritikovao političku saradnju Dragana Čovića i Milorada Dodika. Prema Lazovićevom mišljenju, upravo taj odnos šteti povjerenju dijela birača u Federaciji BiH prema politici koju predvodi HDZ.
– Jer Čović u tandemu sa Miloradom Dodikom vodi politiku koja ugrožava evropski put Bosne i Hercegovine, a kojoj najveći broj građana Federacije Bosne i Hercegovine ne vjeruje – govori Lazović.
Njegova kritika tako se ne zadržava samo na pitanju kandidature za Predsjedništvo. Lazović cijelu raspravu smješta u širi kontekst evropskog puta BiH, odnosa političkih lidera i budućeg ustavnog uređenja zemlje.
Prema njegovom viđenju, politički koncept koji zastupa Kovačević predstavlja suprotnost politici koju pripisuje Čoviću i Dodiku.
Put prema Evropi
Lazović smatra da bi izbor Slavena Kovačevića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imao posebno značenje za vanjskopolitički pravac zemlje.
On očekuje da bi Kovačević snažno podržavao euroatlantske integracije i insistirao na provođenju odluka Evropskog suda za ljudska prava.
Upravo presude tog suda predstavljaju jedno od najkomplikovanijih pitanja budućih ustavnih i izbornih reformi, jer zahtijevaju uklanjanje diskriminatornih ograničenja koja pojedinim građanima onemogućavaju kandidovanje za određene državne funkcije.
– Siguran sam da bi svojom aktivnošću doprinio afirmaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, što je put ka pozitivnim ustavnim promjenama u izgradnji demokratske, stabilne Bosne i Hercegovine kao države punih ljudskih prava i sloboda – zaključuje Lazović.
Dvije političke vizije
Kandidatura Slavena Kovačevića tako već sada otvara raspravu koja daleko nadilazi pitanje jednog izbornog mandata. U njenom središtu nalaze se dva različita pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine.
Jedan insistira na snažnim mehanizmima zaštite konstitutivnih naroda i njihovog legitimnog političkog predstavljanja, dok drugi naglasak stavlja na individualna prava građana, provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i postepeno jačanje građanskog principa.
Miro Lazović jasno podržava drugi koncept i smatra da bi izbor Kovačevića mogao pomoći njegovoj afirmaciji.
Istovremeno, žestoke reakcije Kovačevićevih političkih protivnika pokazuju da će njegova kandidatura vjerovatno biti jedna od tema oko kojih će se nastaviti ozbiljna politička polemika.
Za Lazovića, međutim, odgovor na te sukobe nije u daljnjoj etničkoj podjeli. On smatra da budućnost Bosne i Hercegovine treba graditi kroz puna ljudska prava, evropske standarde i ustavne promjene koje bi zemlju učinile demokratskijom i stabilnijom.
Upravo zbog toga izbor Slavena Kovačevića vidi kao mogući korak prema demokratizaciji Bosne i Hercegovine i jačanju njenog puta prema euroatlantskim integracijama.